KLJUČ PREOKRETA?

DRŽAVA KOJA SE USUDILA ODBACITI MJERE ŠTEDNJE I USPJELA POTAKNUTI RAST Sada i europski dužnosnici priznaju da je to možda bolji odgovor na krizu

 Profimedia, Panthermedia

Kad je dužnička kriza pogodila Portugal, gospodarstvo se počelo urušavati, plaće su srezane, a nezaposlenost se udvostručila i vlada je morala prihvatiti ponižavajuće mjere koje su diktirale međunarodne institucije.

No, 2015. Portugal se odlučio "okrenuti pilu naopako": odustali su od najstrožih mjera štednje, koje su im nametali kreditori, i pokrenuli krug kojim se gospodarstvo vratilo na put rasta. Vraćali su srezane plaće, mirovine i socijalno osiguranje, te ponudili poticaje biznisu.

Volja vlade da potakne potrošnju nakon godina stezanja remena imala je itekakav efekt, unatoč negodovanju kreditora. Povratilo se poslovno povjerenje, počela je bujati proizvodnja i izvoz.

Obnova je vidljiva gotovo posvuda, izvještava New York Times. Nanizali su se hoteli, restorani i trgovine, potaknuti turističkim bumom koji je pomogao prepoloviti nezaposlenost. U lisabonskoj četvrti Beato iznikao je mega-kampus iz ostataka nekadašnje vojne tvornice, gdje su svoje urede otvorili Bosch, Google i Mercedes-Benz, zaposlivši tusuće radnika.

Strana ulaganja u zračni i građevinski sektor na rekordnoj su visini, a tradicionalne portugalske industrije, poput tekstilne i papirne, ulažu u inovacije i postižu izvozni bum.

Slučaj Portugala pokazuje da previše štednje produbljava recesiju i stvara zatvoreni krug, kako je kazao portugalski premijer António Costa. Umjesto na štednju, oni su se fokusirali na veći rast i više posla, te na bolje poslove.

Premijer lijevog centra došao je na vlast 2015. obećanjem da će vratiti plaće na razinu prije rezanja, koje je prijašnja vlada odobrila da bi smanjila visoki deficit, kako je određeno uvjetima međunarodne pomoći teške 78 milijardi eura. Costa je sklopio neobičan savez s komunistima i radikalno lijevim strankama, koje nisu bile na vlasti još od kraja portugalske diktature 1974. godine.

Vlada je povećala plaće u javnom sektoru, minimalnu plaću i mirovine. Čak su vratili i broj dana godišnjeg odmora na razinu prije krize. Biznis su potaknuli poticajima, uključujući financiranje malih i srednjih tvrtki.

Costa je trošenje na te mjere nadoknadio rezovima u infrastrukturi i drugoj potrošnji, te je smanjio godišnji proračunski deficit na manje od 1 posto BDP-a (s 4,4 posto, koliko je deficit iznosio kad je stupio na premijersku dužnost). Njegova vlada tako je na putu da postigne suficit do 2020., godinu dana prije predviđenog roka, a nakon četvrt stoljeća deficita.

Kako piše New York Times, europski dužnosnici sada priznaju da je Portugal možda pronašao bolji odgovor na krizu. Nedavno je tako portugalski ministar financija Mário Centeno, koji je pomogao u provođenju promjena, imenovan predsjednikom Eurogrupe, utjecajnog skupa ministara financija eurozone.

Ekonomski zaokret imao je značajan utjecaj na kolektivnu psihu Portugala. Dok se u Grčkoj još primjećuje obeshrabrenost nakon desetljeća rezanja potrošnje, oporavak Portugala oslonio se na vraćanje povjerenja, kako bi se ljude i biznis ponovno motiviralo.

João Borges de Assunção, profesor na Católica Lisbon School of Business and Economics, kazao je za New York Times da je stimulans za potrošnju ustvari bio vrlo mali, ali se promijenio mentalitet zemlje, a s ekonomske perspektive to je utjecajnije od konkretne promjene politike.

Ipak, portugalski uspjeh još uvijek je na klimavim nogama. Rast se smanjuje s prošlogodišnjih 2,7 posto, jer vlada drži javna ulaganja na ledu kako bi srezali deficit. Prekarijat je pogoršan valom ugovora na određeno vrijeme sa slabom plaćom. Iako je minimalna plaća (580 eura) ponešto povećana, i dalje je među najnižima u eurozoni.

Costa je sad i na udaru sindikata koji prijete štrajkovima kako bi se izborili za veće plaće i veću javnu potrošnju. S druge strane, dug Portugala i dalje je jedan od najvećih u eurozoni. Portugalske banke krcate su lošim kreditima iz vremena krize, te je cijela zemlja i dalje ranjiva u slučaju kakvog financijskog potresa.

"Nismo prešli s tamne na svijetlu stranu Mjeseca, imamo još puno posla. Ali kad smo pokrenuli ovaj proces, mnogo ljudi je reklo da je nemoguće to što smo htjeli postići. Pokazali smo da postoji alternativa", kazao je premijer Costa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 14:33