„Ovi izbori u Srbiji su epohalan događaj, važan politički, politološki i sigurnosno ne samo za srpsko društvo nego za cijelu regiju, a zanimljiv je i u svjetskim okvirima. Ne pamtim da se nešto ovako ikada dogodilo. Nesreća je pokrenula stvaranje jednog pokreta koji je opstao unutar jednog rigidnog, autoritarnog režima u kojem je sve bilo pod kontrolom jednog čovjeka. Da će opstati i takvom većinom pobijediti, jest za proučavanje, ali i inspiracija mladim ljudima širom svijeta. Mladi ljudi u Srbiji nisu samo osvjetlali obraz Srbiji nego i svojoj generaciji. Održali su lekciju o solidarnosti, političkom aktivizmu i organiziranosti mnogim strankama i starijim organizacijama i pojedincima. U još jednom mandatu Aleksandra Vučića bi Srbija bila dodatno pokradena, milijunaši bi postali milijarderi i ostala bi na dnu europske ljestvice po medijskim i ljudskim slobodama, a u vrhu po korupciji. Sada je postavljen temelj da se gradi dobro društvo”, kaže u Briefingu povjesničar dr. sc. Hrvoje Klasić, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Postoje društva koja se nisu nikad suočila s vlastitom prošlošću, recimo kolonijalnom prošlošću, ropstvom ili imperijalizmom, pa su danas jedna od najnaprednijih društava. Nije to nužno. Bilo bi dobro za srpsko društvo, ali je teško očekivati. Studentima se često zamjeralo da imaju pogrešne stavove o ratovima 90-ih, Kosovu, Oluji... Međutim, oni su produkt svoga vremena, djeca odgajana u jednom vrlo isključivom sustavu koji je propagirao narativ o srpskoj žrtvi i da su se svi u svijetu urotili protiv jadne Srbije. Kad slušate o Oluji iz perspektive onih koji su otišli u kolovozu iz Hrvatske, a ne iz perspektive onih koji su doveli do toga da ti ljudi odu, onda je teško očekivati da ljudi nešto znaju. Imam povjerenja u te mlade ljude iako ne znaju o prošlosti”, govori Klasić.
„Imali ste mlade ljude koji su s majicama s Dražom Mihajlovićem i četničkim zastavama otišli u Novi Pazar i tamo se grlili s Bošnjacima i Albancima. Mihajlović bi se okretao u grobu da to vidi. Srpsko društvo je desetljećima devastirano i ne može sutra biti Finska ili Danska”, napominje Klasić. Podsjeća da je Kosovo po Ustavu Srbije dio Srbije, kao što je Tajvan po kineskom Ustavu dio Kine. Da netko u Srbiji na vlasti kaže da je Kosovo neovisna država, prekršio bi Ustav. Smatra da bi mudrija politika trebala staviti naglasak na interese preostalog srpskog stanovništva na Kosovu, ne na teritorij nego na ljude.
„Mnogi političari su govorili o ujedinjenju Republike Srpske sa Srbijom i srpskom svetu. Mislim da toga iz Beograda sada neće biti. Republika Srpska je toliko zadužena da bi, kada bi se odcijepila, vjerojatno propala za dva dana”, naglašava Klasić koji se osvrnuo i na izjavu koju nam je za Briefing dala politologinja iz Beograda Aleksandra Kuzmanović, članica Studentskog pokreta o budućem utjecaju Vučića u Srbiji.
„Utjecaj će mu biti manji nego što mnogi očekuju jer je izgubio za čak 500.000 glasova. Kada se kula počne urušavati, to će ići brže nego što mislimo. Podržavam ovo što čujem da će se odmah krenuti u obračun s kriminalom i kriminalcima i u policijskim redovima, u sudstvu i gospodarstvu, gdje god postoje dokazi. Kada to krene, bit će odjednom i bježanja i prebjegavanja, i pjevanja i propjevavanja. Vučićev utjecaj će brzo splasnuti. On je pokušavao imitirati Putina, ali nije imao takvu karizmu i moć pa će tako i proći, kao mnogi drugi diktatori koji su visoko letjeli, a nisko pali”, predviđa Klasić.
„Srpska pravoslavna crkva nije homogena institucija. I tijekom prosvjeda je bilo svećenika i episkopa koji su otvoreno podržavali studente i neki su zbog toga imali problema. Osobno ih znam. Ne mora se SPC kao takva približiti studentima, ali neka postane ono što jest, vjerska, a ne političko-ekonomska organizacija kojoj je bitno biti uz vlast da bi dobila što više financija. Nova vlast neće zloupotrebljavati vjeru u nacionalističke svrhe”, tvrdi Klasić koji ne vjeruje da Srbiji prijeti eskalacija nasilja.
„Ujedinjenje Njemačke je generiralo probleme u društvu između istoka i zapada, a na te probleme je dobro sjeo AfD. Negdje drugdje dobro sjednu studenti. AfD sada žali za Vučićem, a Vučić je veličao AfD. Je li itko nanio više zla Srbiji od nacista, a prema njima je AfD blag”, pita se Klasić.
„Mislim da bi Europa mogla biti u velikim problemima ako u Njemačkoj i Francuskoj na vlast dođu AfD i Marine Le Pen. U Francuskoj se lako izlazi na ulice i ekstremna ljevica i desnica mogu iskoristiti ovu situaciju. U Španjolskoj veliku ulogu igra Donald Trump”, upozorava Klasić.
„Čini mi se da je Trumpu i Putinu zajednički neprijatelj Europa i to je skandalozno. Kini nije, ona mudro stoji sa strane jer joj treba bogata Europa kao tržište na koje će plasirati svoje proizvode. Trump ne može podnijeti da sjedi za stolom s nekakvim Hrvatima, Česima ili Estoncima, čak ni s Francuzima i Nijemcima. On želi sjediti s onima koji su najmoćniji, a po njemu su to Putin i Xi. Ne zanimaju ga UN i EU, ali vidjet ćemo što će donijeti američki međuizbori. Moguće je da Kongres izglasa nepovjerenje Trumpu ili da na sljedećim izborima Trumpova struja bude poražena. Živimo u svijetu koji je složeniji i nerazumljiviji nego ikada”, objašnjava Klasić koji smatra da Amerika s Trumpom više europskim zemljama nije saveznik broj jedan, što znači da se Europa mora jačati iznutra, a to će biti problem ako na vlast u državama dođu antieuropske strukture.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....