XINJIANG

Dokument iz Pekinga: Kina priznala da je u kampove slala po 1,3 milijuna Ujgura godišnje

Prema mišljenju brojnih nevladinih organizacija, želi ih se iskorijeniti iz Kine kao etničku skupinu
 Dasril Roszandi/Zuma Press/Profimedia

Kineska vlada objavila je dokument o stanju u tzv. edukacijskim centrima za nezaposlene i siromašne Ujgure te pripadnike drugih manjina iz kineske provincije Xinjiang. Dokument koji je upravo objavio Peking, pokazuje da je kroz ove centre svake godine od 2014. do 2019. prošlo u prosjeku oko 1.3 milijuna ljudi. Prvi put je jasno koliko je raširena praksa slanja građana u centre koje kritičari ni prvog radaazivaju detencijskim prisilnim radnim logorima i mjestima gdje se manjinama, u prvom redu ujgurima, ispire mozak. Na meti su najviše ujguri koji čine većinu u toj provinciji, a koje se želi iskorijeniti iz Kine kao etničku skupinu.

Zbog postojanja tih centara i općenito represije nad tom muslimanskom etničkom skupinom Kina je godinama na nišanu udruga za ljudska prava. Njihovi prosvjedi i pobune te egzodusi već desetljećima pune stupce svjetskih medija i izazivaju oštre osude Kine u međunarodnoj javnosti. U slučaju spomenutih centara za obuku aktivisti već godinama tvrde da su jedan od podmuklih oblika kulturnog ugnjetavanje manjina te da su tamošnje prakse ravne kulturnom genocidu.

image
Tobias Schwarz/AFP

U jednoj prepiski šefova objavljenoj prošle godine nalaže se da sve prostorije u kojima radnici borave moraju imati strogi video nadzor te da internirane treba poticati na "pokajanje" i strogo ih discipinirati. "Studenti", navodi se u jednom objavljenom internom dokumentu, moraju imati strogo određeno mjesto za rad, spavanje, hranjenje pa čak i fiksno mjesto u redovima. U jednom tjednu u te centre, koji su proteklih godina nicali širom Xinjianga, znalo je stići i po 15.000 osoba. Otići je moguće kada partija procjeni da je došlo do transformacije pojedinca. Metode prema kojima se biraju pojedinci za preodgoj uključuju psihološko profiliranje i praćenje, piše prošle godine BBC. Jedan objavljeni dokument pokazuje da je 1.8 milijuna ljudi procjenjeno kao opasno samo zato što su koristili istu aplikaciju za dijeljenje sadržaja na mobitelu.

Prema kineskoj verziji, riječ je o preškolovanju nezaposlenih kadrova s ciljem smanjenja općeg siromaštva te kontroliranja terorističkog djelovanja u regiji.

"Aktivno radeći na programu ovih centara, Kina je osigurala da se kontinuirano poboljšavaju i materijalni i socijalni uvjeti radnika te da se jamči te dalje unapređuje stanje ljudskih prava na svakom mogućem pogledu".

Strani mediji nemaju slobodan pristup tim kampovima kako bi provjerili istinitost tvrdnji vlade u Pekingu. Godinama je, tvrdi kritičari, kineska vlada negirala uopće njihovo postojanje.

Prema Peteru Irwinu iz Projekta za ljudska prava Ujgura, koji je razgovarao s britanskim Guardianom, kineske vlasti obično objave dokument tog tipa kada pritisci iz vana postanu snažniji. Ovaj je izašao na pet jezika nakon što je u srpnju objavljeno da je jedan od pet proizvoda od pamuka u svijetu povezan s radnim logorima u Xinjiangu. Švedski modni div H&M objavio je prije nekoliko dana da stopira suradnju s tom provincijom dok se ne razjasni situacija. I ranije je Xinjiang bio pod sankcijama upravo zbog izvješća o prisilnom radu.

Ne samo da radna snaga završava u logorima gdje u sklopu reedukacije besplatno rade već se navodno i dei prvog radasetine tisuća ljudi nakon obuke šalju u tvornice širom Kine, daleko od mjesta prebivališta. I u tim tvornicama, prema nedavnom izvještaju Instituta za australske strateške politike, radni uvjeti su poput onih u kaznionicama.

image
Greg Baker/AFP

Zumretay Arkin, iz Ujgurskog svjetskog kongresa, tijela koje predstavlja ujgurski narod kroz prognane pripadnike u svijetu, smatra da je novi dokument pokušaj partije da sakrije odgovornost za užase u logorima.

"Dokument se referira na siromaštvo i nedostatak radnih mjesta u regiji, ali ovi centri većinom postoje zbog diskriminacije u zapošljavanju. Kineski doseljenici dobivaju sve dobre poslove u velikim kompanijama dok ujgurima preostaju fizički poslovi za malu plaću ili nikakvu", izjavio je Arkin.

Prema njemu, činjenica da je novi dokument o centrima preveden na pet jezika samo potvrđuje njegovu propagandnu svrhu.
Xinjiang inače ima nešto više od 20 milijuna stanovnika, a ugrubo polovicu čine ujgurska muslimanske manjina. Sveukupno u Kini prema službenim informacijama živi oko 13 milijuna Ujgura, no neki tvrde da ih je mnogo više.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 21:51