Direktor ruskog svemirskog programa dan nakon otkrića tragova života: ‘Venera je ruski planet!‘

- Venera je ruski planet - kazao je šef Roskosmosa, ruskog svemirskog programa, Dmitrij Rogozin te najavio slanje vlastite ruske misije za istraživanje Venere, nakon što su znanstvenici sa Sveučilišta u Cardiffu otkrili da u slojevima Venerine atmosfere (na nekih 50 km od površine) postoje tragovi plina, odnosno fosfani, koje mogu izlučivati ili proizvoditi samo živi organizmi.

To je odmah zagolicalo ne samo znanstvenu zajednicu, astronome i “kozmologe” da kažu da na tom, drugom planetu od Sunca možda postoje nekakvi oblici života ili mogućnost za razvoj određenih primitivnih oblika života.

Rusi, smatrajući da njima pripadaju zasluge još od vremena Sovjetskog Saveza (i Amerikanci su tijekom hladnog rata Veneru zvali “ruskim ili sovjetskim planetom”), kada su 1961. poslali prvi svemirski istraživački “aparat” Veneru 1 u orbitu tog tajanstvenog planeta, koji je poslao na Zemlju prve informacije o Veneri, odmah su skočili na tu vijest.

Osim toga, tu je i fondacija rusko-izraelskog milijardera Jurija Milnera Breakthrough Initiatives, koji je odmah nakon što je objavljena vijest o pronalasku fosfina u Venerinoj atmosferi izjavio je da će on financirati daljnja istraživanja mogućeg života na Veneri. Na portalu Breakthrough Initiatives već stoji da će svjetski poznati astronomi, fizičari, kemičari i inženjeri pod vodstvom profesorice Sare Seager s Massachusetts Institute of Technology, MIT, u gradiću Cambridge u predgrađu Bostona osnovati istraživačko-znanstveni “pool”.

Rogozin je kazao kako je ruska samostalna misjia za istraživanje Venere već zapisana u ruskom svemirskom programu za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

- Osim našeg zajedničkog projekta s Amerikancima ‘Venera D’ vezanog uz istraživanje planeta, mi ćemo pokrenuti i vlastitu misiju, kako bismo otkrili što se događa na Veneri za koju smo do sada govorili da je ‘čisti pakao’. Bez obzira na to, otvorila se mogućnost da se na Veneri nalaze živa bića koja su uspjela preživjeti temperature od 460 Celzijevih stupnjeva, kao i otrovnu atmosferu od ugljičnog dioksida te čestica sumporne kiseline.

Ruski znanstvenik, astronom Aleksandr Bolšenko iz Roskosmosa, koji je vrlo oprezan prema najnovijim informacijama vezanim uz “život na Veneri”, dodao je da ne treba biti euforičan i donositi prijevremene zaključke o mogućem životu na tom planetu jer pronalazak fosfina u atmosferi ne mora značiti da ondje ima života ili mogućnosti za razvoj nekih oblika života, dok se detaljno ne prouče i površina i atmosfera Venere.

- Tek tada ćemo znati o čemu se radi - zaključio je Bolšenko.