Dio građana Sj. Makedonije u panici zbog mogućeg ulaska u EU: ‘Pa pogledajte što se dogodilo Hrvatskoj‘

Sjeverna Makedonija gotovo puna dva desetljeća čeka svoje članstvo u Europskoj uniji, a sad kad ono nikad nije bilo bliže, bude se i strahovi. I to oni po hrvatskom scenariju. Boje se da bi mlado, radno sposobno stanovništvo iskoristilo svaku priliku da zemlju - napusti.

Od 2005. godine ta je zemlja kandidat za članstvo, no na njihovom ih putu u EU redovito sputavaju druge zemlje članice. Posljednja je od njih Bugarska, koja je u mandatu nove vlade poslala neke poruke dobrodošlice i prihvatila zaključke o proširenju Europske unije. Sad su u Makedoniji puni nade kako bi ove godine napokon mogli započeti pretpristupne pregovore.

Ipak, gledajući u zemlje članice iz susjedstva, dio građana Makedonije strahuje od članstva. Boje se da će, baš kao i kod nas, mlado i radno sposobno stanovništvo pohrliti u zemlje Zapadne Europe.

S obzirom na nešto više od dva milijuna stanovnika, koliko ih ima Makedonija, odlazak četvrt milijuna teško bi podnijeli. A prema neslužbenim procjenama, od 2013. godine, otkako smo u EU, toliko je ljudi napustilo Hrvatsku.

"Emigracija je problem bilo koje zemlje na svijetu, no posebno se to odnosi na manje zemlje s manje stanovnika. Kad više od 250 tisuća ljudi napusti zemlju od 2,4 milijuna, trebate biti itekako zabrinuti zbog tog fenomena", kazao je šef makedonskog Državnog zavoda za statistiku Apostol Simevski.

Iako su migracije u zapadne zemlje česte prilikom ulaska u Uniju, zemlje poput Poljske ili Rumunjske ta su napuštanja ipak slabije osjetile.

No bez obzira na Europsku uniju, mladi u Sjevernoj Makedoniji ostali bi u svojoj zemlji, kad bi za to imali uvjete poput pristojnih primanja i stambenih rješenja. Baš kao i u drugim zemljama u regiji, u Makedoniji se drastično popela dob s kojom mladi napuštaju "roditeljsko gnijezdo".

"Manjak stambenog smještaja za mlade je velik problem", kazao je član mladeži općine Valandovo Bojan Nikolov. "Oni koji ostaju ovdje, ne odlaze od roditelja jako, jako dugo. Što znači da vlastite obitelji osnivaju sve kasnije. Misle da bi emigriranjem sve to mogli ubrzati - brže ostvariti ciljeve, brže zasnovati obitelji i živote dotjerati u red", dodaje Bojan.

Situacija jako podsjeća na one u mahom iseljenim dijelovima Hrvatske poput Slavonije, Baranje i Banovine. "Problem emigracije velik je u našoj općini Brestovac, a dodatno se pogoršao ulaskom Hrvatske u Europsku uniju", kazao je medicinski tehničar iz te slavonske općine Igor Čančar. No podsjeća na dodatan problem. "Ali ne radi se samo o napuštanju Hrvatske, već i o odlascima iz ovih krajeva u veće urbane sredine", kazao je stanovnik Brestovca.