RUKA RUKU MIJE

Dinastija koja stoji iza BMW-a priznala: Za vrijeme nacizma u našim je tvornicama radilo 50 tisuća robova

Nakon desetljeća šutnje obitelj Quandt priznala je da je koristila rad robova, preuzimala židovske tvrtke te poslovala s najvišim krugovima nacističkih časnika

Dinastija koja stoji iza luksuznog branda automobila BMW nakon više desetljeća šutnje priznala je da je koristila rad robova, preuzimala židovske tvrtke te poslovala s najvišim krugovima nacističkih časnika tijekom Drugog svjetskog rata, piše Daily Mail.

Gabriele Quandt, čiji je djed Günther zaposlio oko 50 tisuća prisilnih radnika u svojim tvornicama naoružanja gdje se proizvodilo streljivo za puške, artiljeriju i podmornice, navodi kako je bilo 'pogrešno' od njezine obitelji da ignorira ovo poglavlje u svojoj povijesti.

Odlučila je progovoriti nakon što je njemački povjesničar Joachim Scholtyseck, angažiran od strane njezine obitelji, zaključio da su Günther Quandt i njegov sin Herbert odgovorni za brojne nacističke nepravde. Također, otkriveno je da je Günther dobio veći dio kompanija kroz nacistički program 'arizacije' tvrtki u židovskom vlasništvu.

Obitelj Quandt kupila je BMW 15 godina nakon Drugog svjetskog rata.

Günther Quandt je bio toliko povezan s nacističkom vladom da mu je Hitler 1937. godine dodijelio titulu 'vođe vojnog gospodarstva', a najmanje tri njegove tvornice koristile su radnu snagu iz koncentracijskih logora. Stotine radnika preminulo je tijekom robovanja.

Područje za smaknuća onih koji nisu bili dovoljno dobri radnici pronađeno je u jednoj od Güntherovih tvornica u Hannoveru.

Osim Židova Quandtove kompanije koristile su ruske ratne zarobljenike za što su Günther i Herbert, njegov sin, jako dobro znali. Herbert je čak zaposlio ukrajinske robove na svojoj vikendici nedaleko od Berlina.

Obitelj Quandt bila je prisiljena pokrenuti istragu obiteljske povijesti nakon što je u Njemačkoj 2007. godine emitiran dokumentarac 'Tišina obitelji Quandt'. Pet dana kasnije mediji su se raspisali 'o bogatstvu sagrađenom na krvi'.

Jedan od tužitelja na suđenjima u Nurembergu, Benjamin Ferencz, istaknuo je kako bi tada, da je imao današnje dokaze, Quandt bio optužen s istim zločinima kao i direktori IG Farbena, tvornice koja je proizvodila smrtonosan plin korišten za ubijanje Židova u Auschwitzu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 18:53