Objava ruskog predsjednika Vladimira Putina u srijedu o tzv. djelomičnoj mobilizaciji odražava brojne probleme s kojima se Kremlj suočava u svojoj zapeloj invaziji na Ukrajinu, a koje Moskva vjerojatno neće moći riješiti u nadolazećim mjesecima, ocjena je iznesena u najnovijoj analizi think tanka Institut za istraživanje rata (ISW). Putinova zapovijed o mobilizaciji dijela ruskih "obučenih" rezervista, još mjesecima neće kreirati značajnu upotrebljivu rusku borbenu moć.
Možda će, kako se navodi, to biti dovoljno da se u 2023. godini održi sadašnja razina ruskog vojnog ljudstva takvom nadoknadom gubitaka na bojištu, iako, kako se ističe, ni to još nije jasno. Mobilizacija će, kako je u srijedu rekao ruski ministar obrane Sergej Šojgu, biti provedena u osmišljenim fazama, vjerojatno s namjerom sprječavanja bilo kakvog naglog priljeva ruskih snaga za koje u Kremlju očekuju da bi mogle dramatično promijeniti tijek rata. Takva djelomična mobilizacija će stoga Kijevu pružiti nove prilike da oslobodi veći dio svog okupiranog teritorija tijekom zime, procjenjuje niz stručnjaka ISW-a u svojoj analizi.
Putin i Šojgu su izričito naveli da će biti mobilizirani samo rezervisti koji su odslužili vojni rok, time naglašavajući da vlasti neće proširiti razmjere novačenja. Šojgu je također istaknuo da se mobilizacija ne odnosi na studente te im poručio da mirno nastave sa svojim obrazovanjem. Ti su komentari očito imali za cilj ublažiti bojazan među stanovništvom da je "djelomična mobilizacija" tek drugi naziv za uvođenje opće vojne obveze.
Malo vremena za stvaranje vojnika
Istovremeno, nije poznato koliko je ruskih pričuva već sada raspoređeno za borbe u Ukrajini. Dužnosnici zapadnih obavještajnih službi u studenom 2021. su izvijestili da je Rusija pozvala "desetke tisuća rezervista", kao dio svoje prijeratne mobilizacije. Ukrajinski vojni dužnosnici su u lipnju 2022. objavili da su ruske snage angažirale 80.000 pripadnika mobilizirane pričuve za borbe u Ukrajini. Ruska vojska je pritom vjerojatno pozvala najspremnije rezerviste u tom prijeratnom potezu, što ukazuje na to da će sadašnja djelomična mobilizacija započeti povlačenjem manje borbeno spremnog osoblja, navodi se u izvješću.
Ruski rezervisti u samom su startu slabo obučeni i ne prolaze naknadne obuke nakon završetka službe. Ruski obvezni vojni rok traje tek godinu dana, što ročnicima daje malo vremena da nauče biti vojnici. Izostanak naknadnih obuka dodatno ubrzava degradaciju ranije naučenih vojnih vještina. Šojgu je, doduše, spominjao namjeru ‘dizanja‘ rezervista s "borbenim iskustvom", no vrlo malo ruskih rezervista, osim onih koji već služe u Ukrajini, ima nekakvo borbeno iskustvo.
Stoga je, kako navode autori, na djelu kolizija u izvješćima vezano uz to koliko će obuke dobiti rezervisti pozvani u sklopu djelomične mobilizacije. Šojgu je govorio o osmišljenom procesu obuke tijekom kojeg bi mobilizirani rezervisti ponovno prošli kroz operacije timskog rada i djelovanja u postrojbama do razine voda, prije nego ih se rasporedi na bojište.
Taj bi proces trebao trajati tjednima, ako ne i mjesecima, kako bi se rezerviste iz stanja civilnog života dovelo u stanje ratne spremnosti. Čelnik Odbora za obranu i sigurnost Vijeća Ruske Federacije, Viktor Bondarev, prema izvješćima, rekao je da će mobilizirani rezervisti trenirati više od mjesec dana prije nego što budu raspoređeni, dok je s druge strane Vojno povjerenstvo u Kurskoj oblasti najavilo da će rezervisti ispod 30 godina biti raspoređeni odmah, odnosno bez dodatne obuke.
Putin nije nedvosmisleno rekao da će ruski ‘nuklearni kišobran‘ pokriti anektirana područja Ukrajine niti je mobilizaciju povezao s planiranom aneksijom. U svom je govoru govorio o djelomičnoj mobilizaciji, referendumima o aneksiji područja u Ukrajini pod ruskom okupacijom i mogućnosti nuklearnog rata, ali kao zasebnim temama, a ne sveobuhvatnoj cjelini. Činjenica da je spomenuo sve tri teme u jednom govoru očito je trebala sugerirati povezanost, no ruski predsjednik dao je sve od sebe kako bi izbjegao eksplicitnu povezanost.
Vladimir Putin je svoje komentare o mogućnosti ruske uporabe nuklearnog oružja uokvirio u kontekstu navodnih zapadnih prijetnji da će upotrijebiti nuklearno oružje protiv Rusije. Ustvrdio je da su zapadni dužnosnici govorili o "mogućnosti i dopustivosti korištenja oružja za masovno uništenje, nuklearnog oružja, protiv Rusije". "Želim podsjetiti one koji si dozvoljavaju takve izjave o Rusiji, da i naša zemlja ima razna sredstva za napad", rekao je. Svoj komentar na ovu temu zaključio je napomenom da će Rusija upotrijebiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju kao odgovor na prijetnju "teritorijalnoj cjelovitosti naše zemlje, za obranu Rusije i našeg naroda".
‘Putinove riječi nisu izričita prijetnja‘
Te bi se riječi mogle protumačiti kao da se unaprijed odnose i na okupirana područja Ukrajine koja bi po planu uskoro trebala biti pripojena, ali način njihova plasiranja u govor i kontekst nipošto ne čini takvo tumačenje očiglednim. Također, Putinova se retorika u tim komentarima ne razlikuje od službene politike Kremlja ili prethodnih izjava ruskih dužnosnika. Stoga Putinov govor, kako ističu u ISW-u, ne bi trebalo tumačiti kao izričitu prijetnju da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje protiv Ukrajine ako Kijev nastavi s protuofenzivama na okupirana područja i nakon njihove aneksije.
Putin nije povezao aneksiju niti s djelomičnom mobilizacijom, pri čemu je opravdao potrebu za djelomičnom mobilizacijom pozivajući se na raspon linija duž kojih se ruske snage trenutačno bore te zapadnu pomoć Ukrajini. Istaknuo je da se linije bojišnice sada protežu više od tisuću kilometara kako bi objasnio zbog čega je potrebno još više ruskih snaga. On i Šojgu također su snažno naglasili lažni narativ da se Rusija ne bori samo protiv Ukrajine, nego i protiv NATO-a i samog Zapada.
Taj narativ, navode autori, nije nov te se čak i ne razlikuje bitno od početnih lažnih opravdanja koja je Putin nudio prije nego što je naredio invaziju u veljači. Službeno stajalište Kremlja dugo je bilo da NATO gura Ukrajinu u rat s Rusijom, da se NATO priprema Ukrajini dati nuklearno oružje i da NATO snage zauzimaju ili se barem pripremaju zauzeti položaje u Ukrajini. Stoga Putinovo i Šojguovo ponavljanje tih riječi, kako se navodi, ne odražava eskalaciju njihove retorike.
Ruska djelomična mobilizacija, zaključuju u ISW-u, neće transformirati rat ove godine i može, ali i ne mora, imati značajan utjecaj na sposobnost Kremlja da nastavi s operacijama na sadašnjoj razini iduće godine te stoga Ukrajina i Zapad to ne bi trebali niti odbaciti niti preuveličavati.