Baltičke zemlje ne isključuju slanje svojih vojnika u Ukrajinu ako bi Rusija ostvarile značajnije uspjehe na bojnom polju, javlja u nedjelju njemački Der Spiegel.
Kako izvještava Spiegel, baltički parlamentarni zastupnici upozorili su predstavnike njemačke vlade o posljedicama politike Berlina prema Ukrajini na marginama konferencije Lennart Meri o vanjskoj i sigurnosnoj politici, koja je održana u glavnom gradu Estonije prošli tjedan.
Njemačka odbija opskrbiti ukrajinsku vojsku dalekometnim projektilima Taurus kojima bi se mogli izvršavati udari duboko na ruskom teritoriju te zabranjuje ukrajinskim oružanim snagama općenito da napadaju ruski teritorij zapadnim oružjem, a za slanje vojnika ne želi ni čuti. Dok SPD-ov njemački kancelar Olaf Scholz uporno upozorava na mogućnost eskalacije rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, istočnoeuropske članice NATO-a koje su na ‘prvoj liniji‘ prema Rusiji strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati daljnju eskalaciju.
"Oni tvrde da bi, ako Rusi uspiju izvršiti strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija mogla dramatično eskalirati. U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske snage rasporede na svojim granicama, upozorili su baltički političari, već će sami poslati snage u Ukrajinu i jasno je što bi to značilo - NATO bi postao strana u ratu", navodi se u članku Spiegela.
‘Zelenski praktički moli‘
Spiegel navodi da upravo od ovakvog scenarija strahuju Scholz i američki predsjednik Joe Biden. "Oni koji žele ograničiti rat pretjeranom obuzdavanjem zapravo riskiraju da on izmaknu kontroli", upozorava njemački medij.
Slično na to, za razliku od Scholza, gledaju i najvažniji članovi njemačke koalicijske vlade, poput vicekancelara i ministra gospodarstva Roberta Habecka i ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock iz Zelenih, FDP-ov ministar financija Christian Lindner te SPD-ov ministar obrane Boris Pistorius. Svi oni, navodi Spiegel, pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u trenutku koji bi mogao predstavljati odlučujuću fazu rata.
Scholzovu razboritost, kako je sam to nazvao, kritički gledaju i Zeleni i FDP. "Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, rekao je jedan član koalicijskog odbora.
Posebno snužden i samokritičan ton posljednjih dana, navodi njemački medij, ima Robert Habeck. On je nedavno otkrio neobično dubok uvid u svoje sumnje tijekom nastupa na njemačkom skupu o sigurnosnoj politici. "Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine", rekao je Habeck. Pred predstavnicima njemačke sigurnosno-političke elite Habeck je vidno potresen izvijestio o svojim susretima s Volodimirom Zelenskim. "On praktički moli", rekao je. "Vi ste Nijemci, samo nam pomozite!", citirao je Habeck molbu Zelenskog.
Vicekancelar je zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u povijesnoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu. Jednog dana, kako je rekao, moglo bi se postaviti pitanje tko je učinio premalo za Ukrajinu. "Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji će se onda morati opravdavati", upozorio je Habeck.
Scholzov otpor
Istovremeno, Scholz i dalje brani svoju poziciju. Spiegel navodi kako je kancelar pokazao prezir kada je na predizbornom skupu u Karlsruheu govorio što misli o brojnim vojnim stručnjacima i onima koji smatraju da Zapad treba više vojno potpomagati Ukrajinu u obrani od Moskve. "I opet i opet ima onih koji govore: Trebao bi učiniti ovo i trebao bi učiniti ono!", vikao je Scholz. "Imam osjećaj da nije bolje kad ti pjena ide na usta! Za to nema nikakvog razloga ni ičega što bi imalo smisla!", dodao je pa onda zaključio: "Ne želimo i nećemo postati ratna strana", uzviknuo je i zaradio aplauz.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron prvi je govorio o mogućnosti slanja zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu, no njegovu ideju podržale su samo baltičke zemlje i Poljska, dok su ostale zemlje NATO-a, uključujući Njemačku, oštro kritizirale izjavu francuskog čelnika. Nedavno je The New York Times izvijestio da NATO raspravlja o mogućnosti slanja vojnih instruktora u Ukrajinu da obučavaju ukrajinske vojnike. U ovom trenutku NATO snage obučavaju ukrajinske vojnike u inozemstvu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je izrazio ideju o raspoređivanju NATO instruktora u Ukrajinu. Kao i neki zapadni podržavatelji ove ideje, objasnio je da bi to moglo ubrzati obuku ukrajinskih snaga jer vojnici ne bi morali biti slani u Poljsku, Njemačku ili Britaniju.
Kada su baltičke zemlje u pitanju, sredinom svibnja je Madis Roll, savjetnik za nacionalnu sigurnost estonskog predsjednika, za Breaking Defense izjavio da njegova vlada "ozbiljno" raspravlja o slanju snaga u Ukrajinu. Oni bi navodno bili smješteni podalje od prve linije bojišnice i oslobodili ukrajinske snage neborbenih uloga.
Jasna poruka estonske premijerke
Estonska premijerka Kaja Kallas, pak, prije nekoliko je dana poručila da slanje zapadnih vojnih stručnjaka radi uvježbavanja ukrajinske vojske na ukrajinskom tlu ne bi riskiralo uvući NATO u rat protiv Rusije, odnosno da se zapadni čelnici ne bi trebali bojati suprotstaviti Rusiji i da se ne bi trebali plašiti vlastite moći.
Osim sve glasnijeg spominjanja mogućnosti slanja zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu, zahuktalo se i pitanje ukrajinskog korištenja zapadnog oružja za napade na ruskom tlu. Od početka ruske invazije u veljači 2022. godine, zapadni saveznici Kijevu su to branili, no nakon Macronovih riječi o mogućem slanju vojnika, oglasio se britanski šef diplomacije David Cameron, koji je rekao kako Ukrajinci mogu koristiti britansko oružje za napade na ruski teritorij.
Bijesni Kremlj na kraju je odgovorio pokretanje vježbi pripreme i raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja. Bez obzira na to, i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je članice vojnog saveza da dopuste Kijevu da oružjem koje dobiva od njih može gađati i vojne ciljeve unutar teritorija Rusije.
U međuvremenu, članice sa sjevera Europe ne miruju kada su pripreme za sigurnosne prijetnje u pitanju. Poljska, Finska, Norveška i baltičke zemlje postigle su dogovor o stvaranju ‘zida od dronova‘ kako bi zaštitile svoje granice pomoću bespilotnih letjelica. Novi plan najavila je u petak Agne Bilotaite, ministrica unutarnjih poslova Litve, objašnjavajući kako će se zid dronova protezati od Norveške do Poljske s ciljem zaštite od provokacije neprijateljskih zemalja i sprječavanja krijumčarenja.