Eskimi s Grenlanda traže odgovore od Danske oko skandala vezanog uz provođenju kontrole rađanja 60-ih i 70-ih godina ne bi li se zaustavila tadašnja demografska eksplozija u toj bivšoj danskoj koloniji. Naime, Danska i Grenland i službeno su se dogovorili da će se pokrenuti dvogodišnja istraga oko kontracepcije koju su danski liječnici provodili šezdeseti i sedamdesetih godina kad su tisućama Eskimki ugrađivali spiralu (intrauterini uložak) u maternicu kako bi se spriječila trudnoća.
Među onima kojima je sedamdesetih ugrađena spirala bila je i Naja Lyberth koja je tada imala samo 13 godina. Liječnik joj je rekao da ode u lokalnu bolnicu kako bi joj ugradili spiralu nakon rutinskog školskog liječničkog pregleda.
"Nisam zapravo znala što je to jer mi nikad nitko nije objasnio niti dobio moje dopuštenje za taj zahvat", kaže Naja, koja je u to vrijeme živjela u Maniitsoqu, gradiću na zapadnoj obali Grenlanda.
"Bojala sam se. Nisam mogla reći roditeljima. Bila sam djevica. Nikada nisam čak ni poljubila neko dječaka", objašnjava Naja.
"Sjećam se liječnika u bijelim kutama, a možda je tu bila i medicinska sestra. Vidjela sam stol s hrpom metala gdje je trebalo raširiti noge. Bilo je jako zastrašujuće. Oprema koju su liječnici koristili bila je velika za moje dječje tijelo. Bilo je kao da me bodu noževi...", kaže Naja.
Dodaje da nije traženo dopuštenje roditelja te da su i njezine kolegice iz razreda također bile poslane u bolnicu, ali o tome nije pričala jer je "bilo previše šokantno".
Osnovala je Facebook grupu kako bi omogućila ženama da podijele zajednička iskustva i pomognu jedna drugoj da se nosi s traumom. Već se pridružilo se više od 70 žena.
Kampanja spirale
Nedavni podcast, Spiralkampagnen ("kampanja spirale"), objavio je zapise koji pokazuju da je i do 4500 žena i djevojaka, otprilike polovica svih žena fertilne dobi, imalo implantiranu spiralu na Grenlandu između 1966. i 1970. No, postupci su se nastavili do sredine 1970-ih. Među onima kod kojih je proveden postupak bile su i djevojčice od 12 godina, a nekoliko ih je javno izjavilo da nisu bile dobro informirane. Neke žene koje ne mogu imati djecu sumnjaju da je za to kriva spirala.
Arnannguaq Poulsen dobila je spiralu kad je imala 16 godina, ne na Grenlandu, već u Danskoj. Studirala je i živjela u internatu za grenlandsku djecu na otoku Bornholmu 1974. godine.
"Nisu me ništa pitali prije zahvata, a ja nisam imala pojma o čemu se radi, niti što je spirala", kaže ona.
Bilo je malo saznanja o programu kontrole rađanja na Grenlandu ili u Danskoj, a izvješća su izazvala šok i ogorčenje.
Sada će posebno povjerenstvo ispitati praksu prevencije trudnoće koje su provodile danske zdravstvene vlasti između 1960. i 1991., kako na Grenlandu tako i u školama u Danskoj s grenlandskim učenicima. Naime, grenlandska vlada preuzela je kontrolu nad zdravstvenom politikom iz Kopenhagena tek 1992.
Danski ministar zdravstva, Magnus Heunicke, rekao je da će istraga rasvijetliti odluke koje su dovele do te prakse i kako je ona provedena. Kaže da je upoznao nekoliko pogođenih žena, dodajući da je bol, fizička i emocionalna, koju su doživjele i danas je prisutna.
Grenland je prešao iz kolonije u dansku grofoviju 1953. Opsežni planovi modernizacije uveli su bolju zdravstvenu skrb i životne uvjete.
"Očekivano trajanje života i stope preživljavanja novorođenčadi su se poboljšale. No, ti su uspjesi donijeli i druge izazove", kaže Soeren Rud, povjesničar sa Sveučilišta u Kopenhagenu. Mala populacija Grenlanda naglo je porasla, a do 1970. gotovo se udvostručila. Rud vjeruje da je razlog za uvođenje spirala bio djelomično financijski, ali i rezultat kolonijalnih stavova.
"Postojao je očiti interes da se pokuša ograničiti rast stanovništva", kaže Rud.
Visok udio mladih samohranih majki bio je još jedan problem koji je potaknuo inicijative za planiranje obitelji. Liječnici su pisali o inicijativi za ugradnju spirale, smatrajući je uspješnom, a podaci pokazuju da se natalitet prepolovio u samo nekoliko godina.
Brojne komplikacije
Katrine Jakobsen iz Nuuka kaže da je imala samo 12 godina kada joj je ugrađena spirala. Sjeća se da ju je 1974. djevojka njezina rođaka odvela liječniku. Imala je spiralu gotovo dva desetljeća, trpjela bolove i imala niz komplikacija. Tek u kasnim 30-ima spirala joj je odstranjena.
"To je imalo veliki utjecaj na moj život. Nikad nisam imala djece. Nikad nikome to nisam rekla" kaže Jakobsen.
Današnje spirale su male, imaju T oblik, ali ranije verzije iz 1960-ih bile su u obliku slova S i mnogo veće.
"U maternici žene koja nikad nije bila trudna, to bi izazvalo više krvarenja, više boli, veći rizik od infekcije", kaže dr. Aviaja Siegstad, ginekologinja u bolnici Queen Ingrid u Nuuku.
U 1990-ima i 2000-ima, ona i njezini kolege naišli su na pacijentice koje su se borile da zatrudne, a nisu bile svjesne da imaju spiralu.
"U nekoliko smo slučajeva uspjeli utvrditi vrijeme kad je stavljena spirala ženama koje su imale pobačaj. Vjerojatno im je bila stavljena nakon pobačaja, a da im to nije rečeno", dodaje Siegstad.
Prema Grenlandskom vijeću za ljudska prava, prekršene su konvencije o obiteljskom životu i privatnosti.
"Moramo pokrenuti istragu kako bismo znali je li to zapravo bio genocid", kaže predsjedavajući vijeća Qivioq Loevstroem, dodajući: "Ne želimo polovično izvješće."
Ministrica zdravstva Grenlanda, Mimi Karlsen, rekla je da je uključivanje Grenlanda u istragu "nužno kako bi se došlo do srži " onoga što se dogodilo.
Slijedi druge kontroverze koje su dovele do toga da su i neki drugi raniji odnosi Danske s Grenlandom došli pod pojačanu pozornost.
U ožujku se Danska ispričala i isplatila odštetu šestorici Eskima koji su odvojeni od svojih obitelji i poslani u Dansku kao dio neuspjelog društvenog eksperimenta iz 1950-ih. Tijekom ljeta, grenlandski parlament izglasao je posebnu komisiju koja će ispitati dekolonizaciju Danske nakon 1953.
Savjetovanje je ponuđeno onima koji su pogođeni praksom kontrole rađanja, ali Arnannguaq Poulsen se nada da će dobiti i naknadu.