Danska razmatra kako zaustaviti tajnu flotu tankera koji prevoze rusku naftu preko Baltičkog mora, objavila je u ponedjeljak ta nordijska zemlja, na što su ruski diplomati poručili da bi to bilo neprihvatljivo.
Rusija preko danskih tjesnaca izvozi oko trećine nafte koju izvozi preko mora, ili 1,5 posto globalne opskrbe, pa bi obustava tankerskog prometa značila porast cijena nafte i financijsku štetu za Kremlj.
Otkako su zapadne nacije uvele ograničenje cijene za rusku naftu ne bi li Moskvi smanjile prihode u kontekstu rata u Ukrajini, Rusija se oslanja na flotu često starih tankera koji su bazirani i osigurani izvan zapadnih država.
Danska je okupila skupinu savezničkih zemalja kako bi se razmotrilo koje bi se mjere moglo poduzeti protiv te flote, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen za Reuters, u izjavi poslanoj e-mailom.
Nije rekao koje mjere se razmatraju.
"Postoji širok konsenzus da je tajna flota međunarodni problem i da su potrebna međunarodna rješenja", rekao je.
"Važno je da se bilo kakve nove mjere može provesti u praksi i da su u skladu s međunarodnim pravom", dodao je.
Zemlje koje sudjeluju u pregovorima su baltičke države i članice EU-a, rekao je.
Uvođenje restrikcija za brodove koji prolaze tim tjesnacima bilo bi neprihvatljivo, rekao je ruski veleposlanik u Danskoj, Vladimir Barbin.
"Prijetnja sigurnosti plovidbe i pomorskom okruženju u Baltičkom moru nisu tankeri s ruskom naftom, nego sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji", dodao je.
"Na to bi trebala misliti koalicija država osnovana na inicijativu Danske."
Neometan prolaz brodova danskim vodama zajamčen je Kopenhaškim sporazumom iz 1857., koji je i dalje važeći i pravno obvezujući, rekao je veleposlanik.
Danska je zabrinuta da bi stari tankeri koji prevoze naftu njezinim tjesnacima mogli biti prijetnja za okoliš.