‘Danas bi BiH bila većinski hrvatska...‘: Novi dokaz da se liječnici ne bi trebali baviti politikom

MOSKVA

SPORO, ALI DOSTIŽNO

Veliki pad prihoda od nafte i plina, ali to neće zaustaviti ruske ratne planove

“Ruska invazija na Ukrajinu nanosi neizrecive patnje ukrajinskom narodu, s dubokim globalnim implikacijama. Izgledi za mir sve su manji. Šanse za daljnju eskalaciju i krvoproliće rastu”, tako je u ponedjeljak govorio António Manuel de Oliveira Guterres, glavni tajnik UN-a. Bolno precizno i točno.

“Prema preliminarnim procjenama, prihodi saveznog proračuna u siječnju 2023. iznosili su 1,3 bilijuna rubalja (18,51 milijardi dolara) što je 35% manje nego u siječnju 2022. godine”, objavilo je rusko ministarstvo financija u ponedjeljak. Deficit proračuna skočio je u siječnju na 1,76 bilijuna rubalja (24,78 milijardi dolara) pod utjecajem snažnog pada prihoda, posebice od prodaje energenata, i skoka rashoda za 59% (44 milijardi dolara), pokazuju preliminarni podaci ruske vlade. Pad je, prema informacijama Međunarodne agencije za energiju (IEA), počeo već u prosincu kad prihod od izvoza nafte bio 12,6 milijardi dolara, oko 4 milijarde dolara manje nego prije godinu dana. Na snagu je 5. prosinca stupila zabrana uvoza ruske sirove nafte u EU te ograničenje najviše cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu. Rezultati su više nego vidljivi u izvještaju Ministarstva financija. Cijena barela nafte tipa Urals u siječnju ove godine prosječno je bila 49,5 dolara što je polovica cijene za koju se prodavala prije godinu dana.

Zašto je to važno?

Prihodi koji nisu povezani s naftom i plinom smanjeni su za 28 posto, na 981 milijardu rubalja, zbog nižih prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV) i od poreza na dohodak, izvještava Ministarstvo financija. Interfax u srijedu prenosi priječi Andreja Belousova, prvog zamjenika ruskog premijera, koji navodi da vlasti razgovaraju s velikim poduzećima o jednokratnom dobrovoljnom doprinosu proračunu iz dobiti ostvarene tijekom financijski uspješne 2022. godine. Vlada je poduzela mjere ublažavanja financijskog udara na proračun i prošli je mjesec prodala renminbije i zlato u protuvrijednosti 38,5 milijardi rubalja (525 milijuna dolara) iz Fonda narodnog blagostanja u kojem se nalazi sredstava u protuvrijednosti 155 milijardi dolara.

Što je šira slika?

Procjene MMF-a govore da će ruska privreda ove godine, nakon pada od 2,5% u prošloj, rasti 0,3% (banka JPMorgan govori o padu od 1%). Kako bilo, pad prihoda neće biti razlog za prekid agresije na Ukrajinu. "Putin ima dovoljno novca za nastavak borbe", rekla je Aleksandra Prokopenko, ruska ekonomska analitičarka i bivša savjetnica u ruskoj središnjoj banci za The New York Times. Analitička kuća Stratfor zaključuje: “Deficit predstavlja rastući srednjoročni do dugoročni izazov za ekonomiju, ali Rusija održava brojne mehanizme za nastavak financiranja tog deficita u nadolazećim mjesecima i vjerojatnim godinama kontinuiranom prodajom imovine iz svojih državnih imovinskih fondova, domaćim izdavanje obveznica i, po potrebi, većim porezima.” Ovo potonje će svakako izbjegavati. Ističem “srednjoročni” kao ključnu točku jer se potvrđuje da je ograničenje cijena sirove nafte smanjilo prihode, sada slijedi ograničenje cijena derivata i zabrana uvoza u EU uz najavu novog paketa sankcija EU (VTB je na ruskoj televiziji potvrdio da su gubitci posljedica sankcija). Pomalo, rekli bi u Dalmaciji.

PARIZ

Rothschilde treba slijediti kad bilo što kupuju jer to je vrijedno

Dovoljno je reći Rothschild i već se oglašava uzbuna, kreću teorije zavjere od kojih neke imaju i temelja. Moćna bankarska obitelj koja prezime duguje crvenom štitu na kući u frankfurtskom getu iz kojeg potječu. Financijsku je dinastiju ustanovio Mayer Amschel Rothschild u Frankfurtu gdje je s najstarijim sinom Amschelom vodio poslove, Nathan je osnovao podružnicu u Londonu 1804. godine, Jacob u Parizu 1811., a Salomon i Karl u Beču i Napulju. I tako su pokrivena ključne vladajuće kuće u Europi. “Radeći u bliskoj suradnji postaju najbolje informirana i međunarodno najučinkovitija financijska kuća na svijetu”, stoji na mrežnoj stranici Rothschild & Co.

Zašto je to važno?

Obitelj je u ponedjeljak, u kriptično pisanoj objavi, izvijestila javnost o nakani preuzimanja investicijske banke Rothschild & Co u Parizu za 3,7 milijardi eura. Concordia, obiteljska holding tvrtka, objavila je kako niti jedna od grana obiteljskog poslovanja - globalno savjetovanje, upravljanje bogatstvom i imovinom te trgovačko bankarstvo - ne treba pristup kapitalu s javnih tržišta dionica i, s obzirom na njihovu dugoročnu prirodu, ima više smisla da grupa bude privatna. Jean-Michel Bezat će za Le Monde odluku objasniti: “Burza je dobra, ali bolje je bez nje, kad se može.”

Banku u Parizu od 2018. godine vodi Alexandre de Rothschild koji je kontrolirao širenje u SAD-u uspjevši izbjeći velik dio pada na tržištu savjetovanja pa je prošle godine zauzela 6. mjesto po broju spajanja i akvizicija. Ako ne znaju, za teoretičare zavjere jedan interesantan podatak: francuski predsjednik Emmanuel Macron karijeru je počeo u toj pariškoj banci obitelji Rothschild.

Što je šira slika?

Ne odlikuje jedinstvo sve bogate bankarske obitelji. U ponedjeljak je Alfredo Safra, sin jednog od najbogatijih svjetskih bankara, pokojnog Josepha Safre, tužio majku i dva brata u pokušaju da povrati, kako tvrdi, svoj udio u njujorškoj Safra National Bank. Tvrdi da su nepravedno smanjili njegov udio od 28% i spriječili ga da postavi vlastitog direktora, prenosi Bloomberg. Posljednja je to eskalacija pravne bitke članova obitelji oko međunarodnog poslovnog carstva vrijednog oko 25 milijardi dolara. Zato je Bernard Arnault, trenutno najbogatiji čovjek na svijetu (196 milijardi dolara, 73 godine), vlasnik tvrtke LVMH koja kontrolira poznate luksuzne robne marke (Louis Vuitton, primjerice), odlučio oformiti holding kompaniju, čija je kontrola ravnomjerno podijeljena između petero djece. Gleda prema Rothschildima, čini se.

MOSTAR

Božo Ljubić još jedan je dokaz da se liječnici ne smiju baviti politikom

Malo je liječnika u politici zemalja zrelih demokracija, a i kad se pojave nisu pretjerano uspješni, primjerice francuski Bernard Kouchner, zagovornik američke destruktivne vojne intervencije u Iraku 2003. godine. U Hrvatskoj ih teško i nabrojati, ali svakako bih istaknuo da u politiku nikako ne smiju psihijatri poput Bože Petrova. Dobro, njega mogu i razumjeti, završio je studij u Mostaru.

Zašto je to važno?

Božo Ljubić je ostao politički neostvaren jer je izgubio sve bitke, i za mjesto predsjednika HDZ BiH 2005. godine kad ga je pobijedio Dragan Čović i grčevito se drži tog položaja otad. Izbacilo tada doktora Ljubića iz stranke, osnovao novu, a i ondje je ostao bez vlasti. Može to razljutiti čovjeka koji se bavio tako plemenitom profesijom. Utjecalo je na njegove stavove pa je, ničim izazvan, u svibnju prošle godine rekao da je treći entitet u skladu s Daytonskim sporazumom na što se svi potpisnici slatko nasmijaše. Trebalo ga je već tada zamoliti da napusti mjesto predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog saveza BiH (HNS). Počasni položaj jer je predsjednik Čović.

Što je šira slika?

Tijekom vikenda gospodin Ljubić na zasjedanju HNS BiH ničim izazvan kaže: “Da nije bilo progona i prelazaka na islam pod osmanskom okupacijom i da nije bilo pravoslavnog doseljavanja, potaknutog različitim razlozima a opet najčešće od različitih okupatora, danas bi čitava BiH bila većinski katolička i hrvatska.” Da car Trajan nije osvojio Daciju, ne bi bilo Rumunjske. Argumentacija na razini Putinove kad tumači da Ukrajina ne postoji ili lidera srpskog sveta na potki ”Srbi svi i svuda”.

Doktore Ljubiću, 74 su Vam godine, krahirali ste u politici, ajde se lijepo povucite u zasluženu mirovinu i ne sramotite se pod stare dane nakaradnim izjavama. Koje, nije nevažno, štete hrvatskom korpusu u BiH i Hrvatskoj.