S obzirom da su Joe Biden i njegov prethodnik međusobno sve bliži u predizbornim anketama, Europa se sve više privikava na mogućnost da će Donald Trump ponovno useliti u Bijelu kuću. A priprema za mogući Trumpov novi mandat u Bijeloj kući, nešto je što zaokuplja mnoge europske umove, piše Politico u tekstu pod naslovom "Europa bi trebala ponuditi Trumpu dogovor u vezi Ukrajine koji on ne može odbiti".
Kako sada stvari stoje, Europu najviše brine mogućnost da bi republikanski radikal mogao prestati slati pomoć Ukrajini. Republikanci u Kongresu već sada blokiraju 24 milijarde dolara nove pomoći Ukrajini, a od Hamasovog masakra 7. listopada mnogi smatraju da bi slanje vojne pomoći Kijevu moglo potkopati ratne napore Izraela.
U isto vrijeme, europski čelnici ne gaje nikakve iluzije: u kratkom roku, Europa ne može zamijeniti svo oružje, obavještajne podatke i diplomatsku podršku koju sada Kijev dobiva od SAD-a.
No ono što Europa ima jest novac - a upravo to bi mogao biti ključan argument koji bi uvjerio republikance da ostanu uz Ukrajinu.
Trump je, s vremena na vrijeme, začuđujuće iskren. U intervjuu kojeg je dao ovog proljeća, kad je ustvrdio da bi zaustavio rat Rusije protiv Ukrajine u roku od 24 sata, bivši je predsjednik odbio reći čijoj se pobjedi nada: Kijeva ili Moskve. Umjesto toga je odgovorio: ‘Znate što ću vam reći? Reći ću sljedeće. Želim da Europa dâ više novca. Oni misle da smo mi gomila budala. Trošimo 170 milijardi dolara na neku daleku zemlju, a oni su prvi susjedi i troše 20. Mislim da to tako neće ići.‘
Bilo kako bilo, kritiziranje ‘vječnih ratova‘ u Americi je uvijek donosilo glasove, ali za Trumpa je ukrajinska računica prvenstveno financijska. ‘Ne moram vjerovati u Feng Shui, radim to jer mi donosi novac‘, rekao je jednom čovjek koji je svoje hotele uredio prema praksi harmoničnog dizajna.
I poput načela Feng Shuija, Trumpa također nije briga za sigurnosni poredak u Europi. No ipak bi mogao doći u iskušenje ako mu se to učini unosnim.
Kao predsjednik, Trump je u početku izražavao skepticizam prema isporuci oružja Ukrajini sve dok ga njegovi suradnici nisu uvjerili da bi izvoz oružja bio unosan za američku industriju i da bi Kijev sve to platio.
Ista logika motivirala je i njegovo razmišljanje o plinovodu Sjeverni tok 2. Dok se većina američkih čelnika protivila plinovodu jer bi potkopao sigurnost Ukrajine, Trumpovo protivljenje bilo je uglavnom motivirano željom da Europa kupi američki LNG, a ne da financira Moskvu.
Stoga bi Europa trebala iskoristiti ovaj fokus na novcu kako bi osigurala pomoć Ukrajini i najavila da će u idućim godinama kupiti mnogo američkog oružja koje će poslati Kijevu. To bi pomoglo Ukrajini, pomoglo bi Europi, a pomoglo bi i na zaradu usredotočenom Trumpu koji bi uvidio da tu postoji računica.
Da pokrije američku podršku Ukrajini, Europa bi morala dati otprilike 45 milijardi eura godišnje. To je 0,3 posto BDP-a Europske unije, ili otprilike razlika između NATO-vog cilja od 2 posto i onoga što je Njemačka stvarno potrošila na obranu u posljednje dvije godine.
A paket dugoročne kupnje oružja obvezao bi republikance na potporu Ukrajini. Ni Trump ni ukrajinski skeptici u Kongresu vjerojatno ne bi otkazali ugovore koje financira EU, a koji podržavaju američku industriju. U međuvremenu, Ukrajina bi dobila višegodišnje jamstvo da će dobiti oružje koje joj treba.
Transatlantska diplomacija kojoj je u prvom planu samo zarada može se činiti grubom, ali to nije ništa novo. Tijekom Zaljevskog rata 1991., na primjer, Njemačka je odbila poslati trupe da se pridruže koaliciji koja je tjerala Irak iz Kuvajta i umjesto toga odlučila dati doprinos od 17 milijardi tadašnjih njemačkih maraka.
Ako Trump u studenom iduće godine doista pobijedi, Bruxelles će se ionako morati posve okrenuti razgovoru o novcu. Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi to bilo dobro učiniti preventivno.
Kao prvo, to bi signaliziralo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se zapadna podrška Ukrajini neće smanjiti. Što prije Kremlj shvati da ne može pobijediti odugovlačenjem, to bolje.
Čak i ako Biden bude ponovno izabran, republikanci će vjerojatno na kraju imati kontrolu u barem jednom američkom zakonodavnom domu. Dakle, Europi će trebati podrška republikanaca i bez Trumpa.
I konačno, Europu muči ratni zamor. Ankete pokazuju da podrška Ukrajini opada, što znači da bi europski čelnici trebali djelovati sada, dok za to imaju političku snagu i javnu podršku.
Jedne ljetne večeri na terasi kafića u Parizu, jedan je američki turist pitao pušače za susjednim stolom koliko mora platiti da ugase cigarete. Jedan od njih mu je potpuno šokiran odgovorio: ‘Ovo je Europa! Ovdje ne možete baš sve kupiti!‘
No da bi Europa vezala SAD uz Ukrajinu, ipak će biti potrebno postaviti pitanje ‘koliko to košta‘?
Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 2024., za Europu bi bilo dobro da ne stavi sva svoja jaja u američku košaru i da ojača vlastite obrambene sposobnosti i industrije. Ali potrebe Ukrajine su kratkoročne. Veliki višegodišnji paket za kupnju oružja proizvedenog u SAD-u za Ukrajinu stoga bi bio velika investicija u europsku sigurnost.
Bila bi to ponižavajuća ponuda. Ali to bi bilo nešto što Trump ne bi mogao odbiti.