Crnogorskom parlamentu upućen prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

Stranke vladajuće koalicije u Crnoj Gori u petak su u službenu parlamentarnu proceduru uputile prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, nakon što je Hrvatska upozorila da bi njezino usvajanje moglo ugroziti put Crne Gore u Europsku uniju.

Prijedlog je potpisalo 43 zastupnika parlamentarne većine, osim zastupnika albanskih stranaka koje također sudjeluju u vlasti.

Predsjednik parlamenta i lider crnogorskih Srba Andrija Mandić najavio je da će inicirati usvajanje rezolucije o Jasenovcu nakon što je premijer Milojko Spajić rekao da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.

U prijedlogu rezolucije se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travanj, kada je logor bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.

Predlagači kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.

Hrvatska je u srijedu uputila prosvjednu notu Crnoj Gori tražeći da se žrtve Jasenovca ne koriste za unarnje političke obračune u Crnoj Gori i upozorila da bi usvajanje rezolucije ugrozilo crnogorski put u Europsku uniju i odnose Crne Gore i Hrvatske.

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman je rekao da se donošenje deklaracije o Jasenovcu pokreće u kontekstu Rezolucije UN-a o Srebrenici i vjerojatno se hoće "defokusirati Srebrenica, a politizirati s Jasenovcem”.

Nakon Mandićeve najave da će inicirati rezoluciju o Jasenovcu, Spajić je rekao da nema problema s time da podrži svaku rezoluciju koja osuđuje zločine. Zbog podrške rezoluciji o Srebrenici dio prosrpske desnice zaprijetio je da bi mogao uskratiti podršku Spajićevoj vladi u parlamentu.

Spajićeva vlada uputila je dva amandmana na rezoluciju o Srebrenici o kojoj će UN raspravljati 23. svibnja, u kojima se individualizira krivica za genocide te poziva na poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Crnogorsku vladajuću većinu čine Spajićeva Europa sad, prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore, umjerena prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP), Demokratska partija centra i stranke Albanaca u Crnoj Gori.