CRNA PREDVIĐANJA 'Bliski istok podsjeća na Balkan. Stvara se novo bure baruta. Čeka se okidač..'

Povijest se možda ne ponavlja doslovno, ali nije rijetkost da svijet s vremena na vrijeme skrene na stranputicu vrlo nalik slijepoj ulici u kojoj je jednom već bio. Polazeći od ove teze, ugledna povjesničarka Margaret MacMillan sa Sveučilišta u Cambridgeu napisala je rad za američki think-tank Brookings Institution, u kojemu navodi kako se svijet našao u situaciji usporedivoj s onom u godinama pred početak Prvog svjetskog rata.

Vojne snage država s početka 20. stoljeća, opremljene novim oružjima i mehanizacijom, počinile su masovna ubojstva u 'ratu koji će okončati sve druge ratove', a okidač za globalni sukob bio je sarajevski atentat, odnosno likvidacija austrougarskog nadvojvode Franje Ferdinanda.

U današnje bi vrijeme, tvrdi MacMillan, neki novi sarajevski atentat mogao biti počinjen na području Bliskog istoka. Uspije li Iran proizvesti nuklearnu bombu, to bi vjerojatno pokrenulo regionalnu utrku u nuklearnom naoružavanju, a svijet bi u tom slučaju postao svojevrsno bure baruta, što je naziv koji se često koristio kao sinonim za Balkan prije stotinjak godina. Razlika bi bila što bi, dođe li do eksplozije tog novog bureta, oblak iznad njega bio u obliku goleme gljive.

'Bliski istok danas zabrinjavajuće podsjeća na ondašnji Balkan. Stvorila se slična mješavina toksičnih nacionalizama koja bi u mogući sukob mogla uvući i vanjske sile, s obzirom da države poput SAD-a, Turske, Rusije i Irana čvrsto namjeravaju štiti svoje interese i saveznike', navodi MacMillan.

Islamski teroristi poput komunističkih revolucionara i anarhista

Ova povjesničarka povlači i niz drugih paralela. Današnji je islamski teroristi podsjećaju na ondašnje komunističke revolucionare i anarhiste koji su izveli niz atentata u ime ideologije koja je za ostvarenje svojih ciljeva dozvoljavala i ubijanje. Dok je 1914. godine nova velika sila u nastajanju bila Njemačka, danas bi to bila Kina.

Kada je god u povijesti dolazilo do preslagivanja utjecaja među velesilama, ti su se prijelazni periodi smatrali opasnim vremenima. U kasnim su 20-im godina prošlog stoljeća Amerikanci u suradnji s Britancima kovali planove za mogući napad na Kanadu jer se strahovalo da bi zbog porasta američke moći moglo doći do konflikta.

Profesorica MacMillan navodi da su uspon desnice i nacionalističkih sentimenata diljem svijeta zabilježeni prije Prvog svjetskog rata te su bili jedan od nekoliko faktora za izbijanje sukoba. Desnica i nacionalizmi u velikom su usponu i danas.

Pentagon se priprema za mogući rat protiv Kine, za svaki slučaj

U posljednje se vrijeme u Kini i Japanu neprekidno potpaljuje nacionalizam zbog spora oko otočja u Istočnom kineskom moru.

'Povećana kineska potrošnja na vojsku i jačanje njezinih pomorskih vojnih kapaciteta mnogim stratezima izgleda kao izazivanje Amerikanaca, koji su desetljećima najjača sila na Pacifiku. Trenutno je u tijeku utrka u naoružanju između dviju država u toj regiji, a Wall Street Journal je u više navrata izvijestio da je Pentagon za svaki slučaj krenuo s pripremama za mogući rat protiv Kine', piše MacMillan u svom eseju.

Amerikanci i Japanci već dulje vrijeme imaju sporazum o zajedničkoj obrani, a 2012. godine osjećali su potrebu potvrditi da je taj sporazum i dalje na snazi te da pokriva i područje otočja oko kojega se Japanci spore s Kinezima. U međuvremenu, Kina je u studenome prošle godine nad arhipelagom uspostavila kontroverznu zonu protuzračne obrane, kroz koju su nedugo nakon uspostave prkosno proletjeli američki vojni avioni.

'Teško je odoljeti kušnji da se današnji odnos Kine i Amerike usporedi s odnosom Njemačke i Velike Britanije prije sto godina', navodi povjesničarka, spominjući i sve glasnije nezadovoljstvo Amerikanaca zbog kineskih investicija u SAD-u kao i gunđanje Kineza jer ih Amerika navodno tretira tek kao neku drugorazrednu silu.

Magla globalizacije

MacMillan u konačnici upozorava da pomalo bajkovita priča o globalizaciji vrlo lako može zamagliti realnost i uvjeriti mnoge u nezamislivost novog svjetskog sukoba nakon toliko godina relativnog globalnog mira.

'Danas, baš kao i onda, globalizacija nam je stvorila lažni osjećaj sigurnosti. Stota godišnjica 1914. trebala bi nas podsjetiti koliko smo zapravo ranjivi, skloni greškama i izazivanju naglih katastrofa. Umjesto da se i dalje provlačimo iz jedne u drugu krizu, trebalo bi promisliti što nas je naučila prošlost prije sto godina. Treba se nadati da će ljudi koji nas vode moći zajednički raditi na izgradnji stabilnog međunarodnog poretka', piše Margaret MacMillan, čije riječi prenosi Independent .