Crna Gora pooštrila mjere i zatražila pomoć EU i NATO u borbi protiv epidemije

Crnogorski zdrastveni sustav je pred pucanjem, ustvrdio je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović u u pismu šefovima diplomacije zemalja Europske unije i NATO-a, zatraživši od njih da hitno pomognu Crnoj Gori u borbi protiv koronavirusa, prenijeli su u srijedu podgorički mediji.

Istodobno, zdravstvene vlasti Crne Gore donijele su u srijedu odluku o pooštravanju epidemioloških mjera.

U pismu crrnogorskog šefa diplomacije od 4. ožujka, kako piše dnevnik Pobjeda, on je zatražio od zemalja članica da, ukoliko su u mogućnosti, u Crnu Goru hitno pošalju liječnike, tehničare i ostalo medicinsko osoblje.

Apelom, o kojem ranije nije bila informirana crnogorska javnost, traži se podrška u okviru Mehanizama civilne zaštite (EU Civil Protection Mechanism) da bi se epidemija u Crnoj Gori pokušala staviti pod kontrolu te se navodi kako je pomoć kroz slanje liječnika i ostalog medicinskog osoblja hitno potrebna.

Crna Gora je trenutno jedna od zemalja koja je najozbiljnije pogođena koronavirusom u Europi, bilježi visoku razinu lokalne transmisije kao i veliki broj hospitaliziranih pacijenata u svim djelovima zemlje, "a liječnici i medicinsko osoblje su gotovo iscrpljeni", upozorio je Radulović dodajući da "situacija uzima danak i u velikom broju žrtava".

Ministrica zdravstva Jelena Borovinić Bojović izjavila je pak u srijedu za RTCG kako je situacija teška, ali da "zdravstveni sustav nije pred pucanjem“, kako je naveo Radulović u pismu.

Ona je rekla da pomoć izvana u ovom trenutku nije potrebna, ali da je potrebno planirati stvari ukoliko Crna Gora dođe u takvu situaciju.

"Zdravstveni sustav nije pred pucanjem. Značajno jest opterećen, ali apel je da se sustav sačuva. U ovom trenutku nemamo deficit liječnika i osoblja“, rekla je crnogorska ministrica zdrastva, istaknuvši da je sa zavoda za zapošljavanje angažirano 230 medicinskih sestara i pet liječnika.

Pooštrene epidemiološke mjere

Crnogorske zdravstvene vlasti odlučile su u srijedu zatvoriti obrazovne institucije, vrtiće i škole, a nastava će se odvijati preko inteneta, pooštrivši postojeće epidemiološke mjere koje su predviđale zabranu rada ugostiteljskih objekata, policijski sat od 21 navečer do 5 sati ujutro, te zabranu međugradskog kretanja stanovništva.

Također, od sutra će biti zatvoreni trgovinski centri, kladionice i dječja igrališta u većem dijelu Crne Gore.

Crna Gora već tjednima je među vodećim zemljama u svijetu prema broju nozaraženih na dnevnoj razini, a nedavno je ušla i na listu prvih 10 država prema broju preminulih na 100 tisuća stanovnika.

U toj zemlji već tjednima prosječan broj novoboljelih iznosi preko 500 slučajeva dnevno, što je skoro 0,1 posto crnogorske populacije. Od koronavirusa trenutno boluje više od 9 tisuća građana Crne Gore ili 1,5 posto stanovnika te zemlje, a od posljedica zaraze od početka pandemije preminulo je 1100 osoba.

Cijepljenje u Crnoj Gori počelo je ruskim cjepivom Sputnik V, a dvije tisuće doza ta država dobila je kao donaciju od Srbije. Od tada je u Podgoricu dopremljeno još 10 tisuća doza ruskog cjepiva koje je kupila crnogorska vlada i 30 tisuća doza Sinofarmovog cjepiva koje je Crnoj Gori donirala Narodna Republika Kina.

Crna Gora kasni s cijepljenjem, na što je utjecala i promjena vlasti, a prethodna i sadašnja vlast prebacuju krivicu jedni na druge. Nova vlast dogovorila je kupovinu 50.000 doza ruskog cjepiva, a u tijeku su pregovori za još 200.000.

Prethodna vlada je prijavila potrebe za cjepivom preko međunarodnog mehanizma Covax, ali je kasnila s davanjem potrebnih jamstava.