Crnogorska policija privela je pet članova utjecajne ruske propagandne platforme „Ribar", na čelu s Mihailom Zvinčukom, a potom ih deportirala iz zemlje i zabranila im ulazak u Crnu Goru na godinu dana „iz razloga nacionalne, odnosno unutarnje sigurnosti", piše Deutsche Welle.
Podsjetimo, crnogorski premijer Milojko Spajić nedavno je optužio visoke dužnosnike dviju neimenovanih zemalja iz susjedstva za hibridni napad na Crnu Goru kako bi se spriječio njezin ulazak u Europsku uniju. Ipak, priča je dobila nešto drugačiji zaplet prethodnih dana nakon pomenutih uhićenja.
Naime, uhapšeni su povezani s platformom „Ribar", inače moćnim vojno-analitičkim kanalom na društvenoj mreži Telegram i utjecajnoj informativnoj mreži koja širi narative i politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ima milijun i pol pratitelja, a postao je vrlo poznat zbog praćenja rata u Ukrajini.
Zvinčuku, glavnom odgovornom za ovu platformu, zabranjen je ulazak u zemlje EU-a, a Sjedinjene Američke Države ponudile su do deset milijuna dolara nagrade za informacije o njegovoj skupini, piše DW. Zvinčuk kaže da su u Crnu Goru došli turistički iz Bosne i Hercegovine, a na kraju su vraćeni u Beograd, u pratnji veleposlanika Rusije u Crnoj Gori Aleksandra Lukašika.
U Crnoj Gori su, prema Zvinčukovoj verziji priče koju je objavio na Telegramu, planirali snimiti „nekoliko dokumentarnih video-priloga koji bi predstavili vjersku i tradicionalnu strukturu stanovništva, kao i ljude koji podržavaju Rusiju".
S druge strane, podgoričke Vijesti, pozivajući se na izvore iz sigurnosnih službi, navode da te službe sumnjaju „da je Zvinčuk došao snimati dokumentarni videomaterijal o najavljenom usklađivanju crnogorske vizne politike sa standardima Europske unije i da je taj sadržaj trebao europske integracije prikazati kao politički nametnut proces s negativnim posljedicama za turizam, gospodarsku stabilnost i nacionalne interese Crne Gore".
‘Prisutnost Ribara nije iznenađenje‘
Za Marka Banovića, analitičara Digitalno-forenzičkog centra (DFC), organizacije koja se bavi razotkrivanjem stranih utjecaja i dezinformacija, prisutnost „Ribara" u Crnoj Gori nije iznenađenje, piše DW.
- Posebno u trenutku kad zemlja napreduje prema članstvu u EU-u i kada polako ulazimo u predizborno razdoblje. Upravo takve okolnosti stvaraju prostor za aktivnosti kojima se nastoji utjecati na javno mnijenje, produbiti unutarnje podjele i oslabiti potporu europskom putu, kaže Banović za DW.
Zvinčukova propagandna mreža proteklih je godina pojačala djelovanje u Srbiji i Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj. I dok je Beograd odavno prepoznat kao središte ruskih medijskih operacija u regiji, Zvinčuk širi proruske narative i u BiH, kritizira put regije u EU i NATO te pruža potporu neformalnom vođi RS-a Miloradu Dodiku.
Zvinčuk je na saslušanju u policiji zanijekao da je došao u Crnu Goru radi prikupljanja informacija o novačenju vojnika iz regije za sudjelovanje u ratu Rusije protiv Ukrajine. Kaže da su snimili nekoliko kadrova u Kotoru i da je službeno tražio snimanje Cetinjskog manastira, sjedišta Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.
Iz Mitropolije su priopćili da im je jedna od uhićenih osoba tražila dopuštenje za snimanje u manastiru, ali samo dan prije uhićenja, te da zahtjev nisu stigli ni razmotriti. Navode da tu osobu ne poznaju od ranije.
- Dosadašnje djelovanje ‚Ribara‘ u regiji obuhvaća, osim širenja ruske propagande i dezinformacija, i obuke, povezivanje lokalnih aktera i pružanje znanja i tehničke potpore za vođenje informacijskih kampanja. Zbog toga protjerivanje može biti opravdana preventivna mjera, ali je potrebno ispitati i eventualnu mrežu suradnje koja ostaje u zemlji nakon njihova odlaska, kaže Banović.
Proruski političar iz Crne Gore, lider i zastupnik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je prije nekoliko dana čestitao Putinu 74. rođendan i poželio mu da živi sto godina, kazao je da će pozdraviti svaku akciju protiv hibridnog djelovanja, ako se to dokaže. On je u Skupštini Crne Gore ironično rekao da su „crnogorske službe spriječile veliku akciju hibridnog napada na Crnu Goru od strane Rusa, jer su svi oni pukovnici GRU-a (ruske vojne obavještajne službe, op. red.), pa izgleda da su tamo svi pukovnici i da nema ni portira ni vozača ni ništa drugo".
Pratili su ih od početka
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovorio je da „koga zmija ujede i guštera se plaši", podsjetivši na slučaj „Državni udar", u kojem su on i Knežević bili optuženi da su zajedno s ruskim špijunima planirali nasilno preuzimanje vlasti u Crnoj Gori prije deset godina, za što su oslobođeni pred sudovima.
I sam Zvinčuk osvrnuo se na izjavu Kneževića i rekao da je „njihovo privođenje izazvano pritiskom EU-a na Crnu Goru kako bi ta zemlja vodila antirusku politiku". Za Banovića je indikativan način na koji su Mandić i Knežević govorili o toj akciji u Skupštini.
- Knežević je tražio dokaze i najavio potporu akciji ako oni postoje, što je legitiman zahtjev. Međutim, njegovo ironiziranje navoda o ruskim obavještajcima i Mandićevo vraćanje na slučaj ‚državni udar‘ tumačim kao pokušaj relativizacije ozbiljnosti događaja prije nego što su okolnosti razjašnjene. Od nositelja najviših javnih funkcija očekujem inzistiranje na činjenicama i odgovornosti institucija, uz jasno prepoznavanje ozbiljnosti mogućeg stranog utjecaja, kaže Banović.
Banović podsjeća da su crnogorske službe pratile Zvinčukovu skupinu od ulaska u zemlju, što pokazuje da su prepoznale mogući sigurnosni rizik.
- Međutim, ostaje važno pitanje kako je Zvinčuku uopće omogućen ulazak u Crnu Goru unatoč sankcijama. Njegovo javno hvalisanje da je prošao zbog propusta graničara zahtijeva provjeru i utvrđivanje odgovornosti. Njegove tvrdnje ne treba uzimati zdravo za gotovo, ali institucije duguju objašnjenje, smatra Banović.
Dodaje da je posebno važno utvrditi jesu li članovi Zvinčukove skupine tijekom boravka imali kontakte s lokalnim akterima u Crnoj Gori, s kim su se sastajali i kakav je bio sadržaj eventualnih dogovora. Analitičar Digitalno-forenzičkog centra siguran je da će pritisci usmjereni na usporavanje ili zaustavljanje europskih integracija postajati sve jači kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU-u.
- Posebnu pozornost treba posvetiti lokalnim posrednicima preko kojih se strani interesi mogu predstavljati kao autentični domaći stavovi i inicijative. Institucionalni odgovor zato mora biti kontinuiran i utemeljen na dokazima, uz sposobnost prepoznavanja veza između dezinformacijskih kampanja, njihovih organizatora i izvora potpore, zaključuje Banović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....