NOVO CARSTVO

Čovjek koji je za Kremlj izdajnik: Zašto se pobuna protiv Putina u ovoj Rusiji nikad neće dogoditi

Unatoč sve većim gubicima života i moralnim porazima, nije došlo do slamanja nacionalnih temelja

Vladimir Putin okružen mladim Rusima

 Russian Presidency/kremlin Pool/Zuma Press/Profimedia/Russian Presidency

U kasnoj sovjetskoj eri Crvena armija samo je dvaput prekinula svakodnevni život građana, piše Foreign Affairs.

Prvi put se to dogodilo nakon invazije na Čehoslovačku 1968., što je prošlo uglavnom nezapaženo od strane Rusa jer je malo njih znalo što se tamo zapravo događa. Drugi put bilo je to nakon sovjetske vojne akcije u Afganistanu 1979. godine, kada su i posljedice bile kudikamo veće. Prizori lijesova koji se vraćaju iz daleke zemlje razbili su moralne temelje sovjetskog projekta, tvrdi ruski novinar Andrej Kolesnikov.

Godine 2022. vojska je ponovno poremetila životnu rutinu stanovništva. Rusija je upravo proživjela najstrašniju godinu u postsovjetskoj povijesti. Ipak, unatoč sve većim gubicima ruskih života i moralnim porazima, nije došlo do slamanja nacionalnih temelja. Naravno, Rusi su podijeljena nacija, a njihova mišljenja polarizirana. Ali daleko od toga da je Putinova moć oslabila, što više "specijalna vojna operacija" samo ju je ojačala.

Oni koji se boje Putina - ili su pobjegli iz zemlje ili šute. Režim ima zastrašujući arsenal oruđa koje može primijeniti protiv svakoga tko progovori ili na drugi način izrazi neslaganje s režimom. Kremlj se koristi pravnim sustavom za slamanje bilo kakve opozicije, zatvorski kažnjavajući antiratne aktiviste. Putin je zatvorio ili blokirao pristup gotovo svim neovisnim medijima, te prilijepio etiketu "nacionalnog izdajnika" svakome tko ne izražava oduševljenje jačanjem represije i ratom. Među njima je i novinar Kolesnikov.

I tako je, umjesto prosvjeda, većina Rusa jasno demonstrirala da će se radije prilagoditi situaciji, nego ustati protiv sustava. Čak ni bijeg iz zemlje ne treba nužno promatrati kao oblik protesta: za mnoge je to jednostavno pragmatičan odgovor na to kako izbjeći smrt ili ne postati ubojica Ukrajinaca.

Žrtvovanje kao ideologija

Putin upravo gradi novo ‘carstvo‘, ali mu ne ide onako kako je zamišljao. Jedan od glavnih oslonaca sovjetske države bili su grandiozni komunistički građevinski projekti. Ali novi se car upustio u obnovu moskovskog carstva uništavajući te iste komunističke projekte ruskim projektilima; naime, značajan dio ukrajinske infrastrukture koju je Putin napadao izgradili su njegovi prethodnici u dvadesetom stoljeću. Teško je ne vidjeti razliku. Sovjetski savez lansirao je u svemir prvi satelit koji je napravio čovjek, Sputnik, i prvog čovjeka, Jurija Gagarina; Putin pak lansira smrtonosne projektile na susjednu zemlju.

Značajan dio stanovništva gotovo je previdio Putinovo kršenje samog društvenog ugovora koji je postavio godinama prije početka "specijalne operacije". Kremlj je na početku uvjeravao naciju da u Ukrajini idu samo vojni profesionalci i rade svoj posao. Obećavali su Rusima da će, sve dok podržavaju režim, njihove osnovne potrebe biti zadovoljene, a život ostati isti kakav je bio dosad.

Više to obećanje ne može održati. Putin zahtijeva od nacije da i sama sudjeluje u onome u što se on upustio. Sada su mu potrebna tijela Rusa da ih prinese na žrtvenik. Ta promjena paradigme opravdana je obećanjem da će smrt građana iskupiti njihove zemaljske grijehe, kako je jednom rekao patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve. Ponekad što je laž strašnija, a opravdanje užasa čudnije, to će većina lakše odluči povjerovati u nju.

Pomaže mu uvelike i to što su mnogi Rusi u potpunosti dužni državi. Prema službenoj statistici, udio socijalnih davanja u strukturi realnih prihoda stanovništva sada je veći nego što je bio u sovjetsko vrijeme. Unatoč pojavi tržišne ekonomije i klasi, uvjetno rečeno, samodostatnih ljudi, Putin je učinio sve što je mogao kako bi osigurao da ekonomska uloga države ostane što veća. I iskoristio priljev petrodolara za postizanje tog cilja.

Poslušno i o državi ovisno građanstvo

Ljudi koji ovise o državi su poslušni, prije svega politički, piše Kolesnikov. Samo mali postotak stanovništva ostvaruje prihode od privatnih poslovnih aktivnosti, dok su plaće iz javnog sektora i socijalna davanja izvor prihoda najviše stanovnika.

Prema podacima iz popisa stanovništva iz 2021., svaki treći Rus ovisi o socijalnim davanjima. Osim toga, četvrtina svih Rusa materijalno ovisi o nekom drugom. Čak i ako se uzme u obzir da su podaci popisa stanovništva iz 2021. najgore napravljeni u postsovjetskoj povijesti zemlje, ove brojke su uistinu šokantne.

Podaci ruskog tužiteljstva daju neke naznake i opsega otvorenog protivljenja Putinu. U 2022. godini 20.467 osoba privedeno je zbog političkih razloga, uglavnom zbog izražavanja antiratnog raspoloženja u javnosti; a 378 osoba kazneno je procesuirano zbog “diskreditiranja ili širenja lažnih vijesti o ruskoj vojsci” – drugim riječima, zbog zauzimanja antiratnog stava. Od njih 378, pedeset i jedan je već osuđen.

Jednako je primjetljiva sve snažnija cenzura. Godine 2022. vlasti su blokirale više od 210.000 web stranica, a Putinov stroj je učinkovito ušutkao sve neovisne medije koji su ostali u Rusiji. Ipak, valja naglasiti da mnogi mediji, koji su blokirani ili zatvoreni. uspijevaju efikasno obavljati svoj posao izvan zemlje (a ponekad čak i unutar zemlje: Novaja Gazeta). Rusi mogu koristiti i virtualnu privatnu mrežu (VPN).

Zapravo, koliko god ovi brojevi bili visoki, oni otkrivaju samo ono što je na površini. Dobar dio Rusa vratio se kasnoj sovjetskoj praksi "kuhinjske demokracije", raspravljajući i osuđujući Putinov rat kod kuće ili potiho u kafićima. U Rusiji su trenutno posebno popularna klasična književna djela koja sadrže suptilne antiratne poruke. Najčitanija knjiga početkom prošle godine bila je 1984. Georgea Orwella. Dobro se prodaju i knjige koje govore o njemačkoj svakodnevici tridesetih godina prošlog stoljeća. Također se reizdaju antiratna djela poput predavanja njemačko-švicarskog filozofa Karla Jaspersa iz 1945. o kolektivnoj krivnji i odgovornosti Nijemaca.

No s obzirom na razmjere represije, nerealno je očekivati masovnu pobunu protiv Putina, pogotovo zato što većina ‘običnih‘ Rusa više voli zabiti glavu u pijesak i pronaći neku bizarnu racionalnost u logici režima. Ljudi ne žele biti na strani zla, pa zlo označavaju kao dobro, uvjeravajući se kako Putin donosi mir, zaključuje Andrej Kolesnikov za Foreign Affairs.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:32