Članice EU-a ne mogu se dogovoriti oko toga trebaju li ukrajinske vojnike obučavati u Ukrajini

Zemlje članice EU-a još su daleko od konsenzusa i nema jasnog europskog stajališta oko prijedloga da se dio obuke ukrajinskih vojnika provodi u samoj Ukrajini, izjavio je u utorak visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Imamo različita stajališta, ne mogu reći da postoji konsenzus da sutra krenemo s tim”, rekao je Borrell na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a.

U studenom 2022. godine Europska unija je službeno pokrenula misiju obuke ukrajinskih vojnika pod nazivom Misija Europske unije za pomoć Ukrajini (EUMAM).

Do sada je kroz obuku prošlo preko 50 tisuća ukrajinskih vojnika, a Borrell je rekao kako se nada da će do kraja ljeta taj broj narasti na 60 tisuća.

Ta obuka se provodi na teritoriju EU-a, a sada se razmišlja da se dio te misije obavlja u Ukrajini, odnosno da europski vojni instruktori obučavaju ukrajinske vojnike u samoj Ukrajini.

Borrell kaže da neke zemlje vide prednost u tome što bi se vojnici obučavali u stvarnim ratnim okolnostima i što bi se izbjeglo da ukrajinski vojnici dolaze u EU i onda se nakon obuke vraćaju u svoju zemlju.

S druge strane, neki smatraju da bi slanje tih instruktora, iako oni nisu pripadnici borbenih postrojbi, moglo implicirati da se EU izravno uključuje u rat jer je ipak riječ o vojnom osoblju.

“Imali smo raspravu o tome, ali nemamo jasno europsko stajalište”, rekao je Borrell.

Na sastanku je bilo riječi i o tome da neke zapadne zemlje ukinu ograničenja za korištenje oružja koje su isporučili Ukrajini. Neke zemlje isporučile su oružje Ukrajini pod uvjetom da njime ne gađaju vojne ciljeve na teritoriju Rusije.

Borrell kaže da je po međunarodnom pravu posve legitimno koristiti to oružje za protuudare na vojne ciljeve iz kojih se napada zemlja, ali na razmjeran način. Ističe da EU tu nema nikakvu nadležnost, odluka je na samim državama. Kaže da su neke promijenile stajalište i da bi sada dopustile da se isporučeno oružje koristi i za gađanje ciljeva u Rusiji, ali nije naveo koje su to zemlje i koliko ih je.

Borrell se požalio na nedostatak konsenzusa potrebnog za usvajanje sedam zakonodavnih akata čime bi se deblokiralo 6,6 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini. Jedina zemlja koja se tome protivi je Mađarska.

“Već mjesec dana nema konsenzusa. Jučer sam se žalio na sastanku ministara vanjskih poslova, a i danas sam to učinio”, rekao je Borrell.