Terorist broj jedan, zlokobni Osama bin Laden, idejni začetnik monstruozne al-Qa’ide, svoje je posljednje dane u Abbottabadu u sjevernom Pakistanu, gdje je ubijen u napadu američkih specijalaca u svibnju 2011., provodio čitajući knjige, pišući rukom pisma, gledajući televiziju i igrajući igrice.
103 dokumenta
Bojeći se da bi ga američke tajne službe mogle locirati i uloviti, nije koristio ni internet, ni bilo kakvo drugo elektroničko sredstvo komunikacije. To je u svom najnovijem izvješću objavila američka obavještajna agencija CIA koja je dala na uvid dio dokumenata koji su prilikom likvidacije Osame bin Ladena zaplijenjeni u njegovu domu. CIA je otvorila 103 dokumenta, što je, kažu američki mediji, tek deset posto od cjelokupne oduzete dokumentacije.
Poveći egotrip
Pokazalo se da je Osama bin Laden volio čitati knjige o urotama, masonima i iluminatima, pogotovo one vezane uz napad njegovih džihadista 11. rujna na newyorške Twinse. No, osobna pisma pokazuju ga u drugom svjetlu, kao brižnog oca i zaljubljenog muža.
Tako piše da s nestrpljenjem čeka vjenčanje sina Halida - “srce mi treperi dok čekam tvoju svadbu”, a srce mu “krvari” zbog duge razdvojenosti od žene Hajre. “Moje oči još pamte kad sam te zadnji put vidio”, piše Osama Hajri koju nije vidio 13 godina, a bojao se da su joj Iranci (živjela je tamo), popravljajući joj zube, možda stavili neki odašiljač koji bi ga otkrio. To pokazuje da je bio i paranoičan te da nije želio riskirati čak ni po cijenu teške čežnje za sinom i ženom. Vrlo je zanimljiva i njegova biblioteka na engleskom jeziku. Našle su se u njoj i knjige o njemu, što pokazuje poveći egotrip. Jedna od njih je “Obamin rat” (o Afganistanu) poznatog novinara Washington Posta Boba Woodwarda koji je s Carlom Bernsteinom otkrio aferu Watergate.
Strateški promašaj
Tu su i “Uspon i pad velesila” Paula Kennedyja te knjiga američkog ultraliberala i velikog kritičara američke vanjske politike Noama Chomskog “Hegemonija ili opstanak”. Otkriveni su i naslovi razočaranog radikalnog desničara i antikomunista Williama Bluma koji se nakon toga bacio na “razotkrivanje uloge CIA-e”, poput njegove knjige “Ubijanje nade - američke vojne i operacije CIA-e nakon Drugoga svjetskog rata”, te “Strateški promašaji SAD-a” Willarda Matthiasa. Čitao je i “Američki rat s terorizmom” te “Novi Pearl Harbor” Michela Chossudovskog, kao i knjigu “Tajne federalnih rezervi” zaplotnjačkog neonacističkog publicista Eustacea Mullinsa koji negira holokaust.
Osjetljiv sadržaj
Zadivljuje interes Osame bin Ladena prema Francuskoj pa ga analitičari CIA-e nazivaju pravim frankofilom. Na njegovoj polici se našao impozantni višetomni rad “Ekonomske i socijalne prilike u Francuskoj u 18. stoljeću”, izdan 1927. na francuskom jeziku, a bin Laden ga je imao u engleskom prijevodu iz 2004. godine.
Na popisu ima i puno knjiga o islamu, poput saudijskog priručnika “Što sve treba znati o islamu”. U jednoj knjizi o islamu stoji i ovaj citat: “Ubojstvo nevinih je jedan od najgorih i najužasnijih zločina. Prorok zabranjuje lomiti kosti mrtvim životinjama, kako se onda odnositi prema ubijanju nevinih?”
Pronađena je i velika količina pornomaterijala koji CIA nije željela objaviti zbog delikatnosti sadržaja.
‘Najvažnije je ubijati Amerikance’
Iz korespondencije se vidi da je Osama bin Laden bio fanatično usmjeren na “uništavanje Amerikanaca”, a ne toliko na osnivanje islamske države. Naime, “ubijanje Amerikanaca” smatrao je najvažnijom misijom. Savjetuje islamiste u sjevernoj Africi da se koncentriraju na napade protiv američkih ciljeva, a sljedbenicima u Jemenu kaže da je najvažnije “ubijati Amerikance”. Bin Laden ističe i gubitke koje su im zadale američke bespilotne letjelice pa savjetuje da pakistansko-afganistansku granicu prelaze kad je oblačno. ( V. V.)