Čileanci u nedjelju biraju ‘manje zlo‘: Mrtva utrka krajnje desnog kandita i ekstremnog ljevičara

Glasači u drugom krugu predsjedničkih izbora u Čileu u nedjelju otprilike se mogu podijeliti u četiri tabora: reformisti, „antikomunisti”, neodlučni i apatični.

Oni brinu zbog porasta kriminala, ugroženosti malih umirovljeničkih štednji ili ih zanima otvaranje novih radnih mjesta, proširenja socijalne zaštite i očuvanja građanskih sloboda.

S dvojicom kandidata na suprotnim stranama političkoga spektra, analitičari kažu da će u zemlji koja oklijeva kada su u pitanju radikalne ili nagle promjene, birači glasati za jednog kandidata jer se boje drugog ili neće glasati uopće.

Krajnje desni kandidat Jose Antonio Kast i ekstremni ljevičar Gabriel Boric u mrtvoj su utrci iako posljednje ankete malu prednost daju političaru hrvatskog porijekla.

Ne drugom Pinochetu

Za Camilu Chamblas, 26-godišnju učiteljicu, glasanje je ključno kako bi se zajamčilo da se nikada ne vrati nešto što bi podsjećalo na brutalnu diktaturu Augusta Pinocheta koja je okaljala nedavnu povijest Čilea i čije se posljedice osjećaju do danas.

Njoj i mnogim drugim pripadnicima čileanske ljevice, 55-godišnji kandidat krajnje desnice Jose Antonio Kast, otvoreni štovatelj Pinocheta i neoliberalnog ekonomskog sustava koji je ostao za njim, predstavlja prijetnju.

Ona će glasati za ljevičarskog parlamentarca Gabriela Borica.

„Nisam se tada ni rodila, ali razgovarala sam mnogo sa svojim roditeljima, koji su strašno patili u vrijeme Pinocheta", rekla je Chamblas.

Dodala je da ima puno mladih ljudi koji se ne „uključuju previše u politiku”, no da poruke koje šalje Kast, nalikuju Pinochetovoj produženoj ruci.

„To je razlog više da se ide na birališta, znajući što se dogodilo njihovim roditeljima, i da se osigura da ne pobijedi nitko sličan. To bi bilo opasno”, kazala je Chamblas.

Barem 3.200 ljudi koje je Pinochetov režim smatrao protivnicima ubijeno je ili je nestalo, a otprilike 38.000 njih je mučeno.

Protiv komunizma

Ricardo Sepulveda, 75-godišnji umirovljenik koji će glasati za Kasta, rekao je da će to biti njegov doprinos borbi protiv 'komunizma'.

Boric je kandidat ljevičarske koalicije Podržimo dostojanstvo, koja uključuje i Komunističku partiju Čilea i želi povećati poreze i socijalna izdavanja, suprotno od Kasta koji ih želi smanjiti.

Koalicija plaši mnoge glasače u zemlji s duboko usađenim strahom od socijalističkih politika koje krive za propast Venezuele, čije je mnoge državljane Čile primio kao migrante.

Mnogi se sjećaju i gospodarskih neprilike, dijelom uzrokovanih ekonomskom blokadom Sjedinjenih Američkih Država, za vlasti prvog demokratski izabranog marksista u Latinskoj Americi Salvadora Allendea, kojeg je državnim udarom s vlasti zbacio Pinochet.

„Komunizam nije dobar ni za siromašne ni za bogate. Mislim da nije ni za koga”, rekao je Sepulveda i dodao da „dira u sve što ljudi srednje klase posjeduju”.

Sepulveda je rekao da se za vrijeme Allendea njegov prihod smanjio, nesigurnost porasla, ali došla je vojska i „uvela red”.

„Ja sam normalan čovjek iz radničke klase. Volim mir, smirenost i mogućnost polaganog napretka, jer tako treba biti”, dodao je.

Premda Kast možda nije njegov prvi izbor, njemu je svejedno je li „krajnje desno ili desno”, samo da je protiv komunizma, kazao je.

Manje zlo

Javiera Munoz (33), nezaposlena trudnica, rekla je da će da na biralište jer je to građanska dužnost, no nije sigurna za koga.

„Ne znam hoću li glasati za manje zlo ili ću 'baciti' glas”, kazala je.

Nije uvjerena u program nijednog od dvojice kandidata, za koje tvrdi da su ublažili svoje pozicije kako bi privukli glasače centra i da su govorili što god im je trebalo za glasove.

Munoz podržava pravo na pobačaj, čemu se Kast protivi.

„No, ima mnogo stvari koje su važnije; obrazovanje, jednakost, to da se trebam osjećati sigurnom hodajući ulicom. Nema ravnoteže ni u kojem području. Sve je korumpirano”, rekla je.

Otuđeni

Javiera Cortes (19), prodaje hranu s malih kolica na glavnoj ulici u Santiagu.

Ona je jedna od otprilike 50 posto glasača koji će vjerojatno apstinirati.

„Oni (političari) obećaju svašta, a na kraju njihova djela to ne potvrđuju. Dakle, na koncu država nastavlja kao i ranije”, rekla je.

Dodala je da bi poanta trebala biti da zemlja „napreduje kako bi se ljudi osjećali sigurnima, da ima više posla, da je bolje zdravstvo, bolje obrazovanje”.

Ali nijedan kandidat na to nema odgovore, tvrdi.

„Jedan ima bolje prijedloge od drugoga kada su u pitanju žene, Boric je bolji. Kast nas, žene, ne voli. Kad bih glasala, glasala bih za Borica. Zbog ženskog pitanja. Ali ne, neću glasati”, kazala je Cortes.