Čileanci su u nedjelju velikom većinom glasovali za novi ustav koji će zamijeniti ustav iz Pinochetova doba, na referendumu organiziranom godinu dana nakon velikih prosvjeda protiv društvene nejednakosti.
Djelomični rezultati nakon prebrojavanja 69,81 posto glasova pokazuju da je za novi ustav velika većina, 78,01 posto, a 21,99 posto mu se protivi.
Reagirajući na ovakav rezultat, konzervativni predsjednik Sebastian Pinera pozvao je u televizijskom nastupu na "jedinstvo" u pripremi "novog ustava".
"Sve dosad ustav nas je dijelio. Od danas svi moramo raditi na tome da novi ustav bude jamac jedinstva, stabilnosti i budućnosti", rekao je predsjednik.
Dok još traje prebrojavanje glasova, tisuće oduševljenih građana okupile su se u središtu Santiaga, na Talijanskom trgu, središtu prosvjeda, kako bi proslavili "pobjedu", izvijestili su novinari agencije France Pressea.
"Slavimo pobjedu izvojevanu na ovom trgu dostojanstvenijem no ikad!", rekla je oduševljena Graciela Gonzalez (35), prodavačica, usred pjesme, buke od petarda i automobilskih sirena.
Prije točno godinu dana u prosvjedima protiv nejednakosti nastao je zaokret kada se na tom 1,2 milijuna ljudi okupilo na tom trgu prozvanom Trgom dostojanstva.
Unatoč pandemiji koronavirusa koja je teško pogodila Čile (500.000 zaraženih, 14.000 umrlih), birači su izašli u velikom broju čekajući u redu ispred birališta.
Još nema službenih podataka o izlaznosti, ali je predsjednik izbornog povjerenstva Patricio Santamaria rekao da je riječ o velikom broju.
Mnogi su u nedjelju govorili o "povijesnom" glasovanju. "Čile zaslužuje nacionalnu katarzu i mislim da je ovo početak", rekao je za France Presse Felipe, 35-godišnji inženjer.
U nedjelju prijepodne Sebastian Pinera je pozvao Čileance da izađu na birališta "jer je svaki glas važan".
Zamjena ustava naslijeđenog iz vremena diktature Augusta Pinocheta (1973.-1990.) bio je jedan od zahtjeva na prosvjedima koji su počeli 18. listopada 2019. i na kojima se tražilo pravednije društvo.
Sadašnji temelji zakon uvelike ograničava djelovanje države i promiče privatnu djelatnost na svim poljima, osobito u školstvu, zdravstvu i u mirovinskom sustavu.
Dva su bila referendumska pitanja na koja je trebalo odgovoriti 14,7 milijuna birača: "Želite li novi ustav?" i "Koje tijelo treba donijeti novi ustav?"
Djelomični rezultati s više od polovine birališta pokazuju da opcija "ustavotvorne skupštine" koju čine isključivo građani dobiva 79 posto, a "mješovita skupština" sastavljena od građana i parlamentarnih zastupnika, 21 posto.
Pristaše "aprueba" ("odobravam"), koji većinom dolaze iz oporbenog centra i ljevice, drže da će novi ustav ukloniti najveću zapreku na putu prema temeljitim društvenim promjenama u toj latinskoameričkoj zemlji s velikim nejednakostima.
"Od početka prosvjeda ovo je prva prava prigoda za promjene u zdravstvu i u školstvu", rekla je za AFP Pilar Matus, 47-godišnja profesorica.
Pristaše "rechaza" ("odbijam") koji okuplja konzervativnije stranke, ocjenjuju da je moguće unijeti promjene u temeljni zakon koji je, misle, jamac stabilnosti Čilea posljednih desetljeća i ne treba ga mijenjati.
Svrha ovog "ustavnog procesa je izaći iz sjene Pinochetove diktature", rekao je Marcelo Mella, politolog na Sveučilištu u Santiagu.
Usto treba "političkim i mirnim putem ukloniti probleme koji su postali strukturni", poput nejednakosti i isključenosti.
Prosvjede, potaknute poskupljenjem karte za podzemnu željeznicu u Santiagu, pothranjivao je bijes zbog otuđenosti elita od svakodnevice koja je za najveći broj građana bila teška a iznenadili su čitavu političku klasu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....