Migrantska kriza u Ceuti predstavlja povredu teritorijalnog suvereniteta Španjolske, a iza svega stoje krijumčarske mreže koje migrantima namjerno daju pogrešne informacije o nedavnoj presudi Vrhovnog suda. Ali španjolska vlada će zaštititi unutarnju sigurnost Ceute jednako kao što bi to učinila u Madridu, a migranti će biti pozvani da se vrate preko granice u Maroko, a oni koji to odbiju, suočit će se sa službenim postupkom protjerivanja. Vlada će razmotriti i izmjene zakona kako bi osigurala njihovo vraćanje", poručio je jučer španjolski premijer Pedro Sánchez, suočen s prodorom oko 60.000 migranata, prilikom hitnog posjeta Ceuti.
Također je optužio "mafiju", odnosno trgovce ljudima da "lažnim obećanjima vode mlade ljude u smrt na Mediteranu".
Nešto ranije njegova je vlada zatvorila granični prijelaz Beni Enzar, jedini operativni prijelaz između Melille i Maroka, a ujedno je rasporedila vojne jedinice u Ceuti kako bi podržale civilnu gardu u upravljanju krizom, nakon najezde iz Maroka u ta dva autonomna grada na sjeveru Afrike.
Ta brojka daleko premašuje onu zabilježenu tijekom prethodne migracijske krize u Ceuti u svibnju 2021., kada se procjenjivalo da je više od 10.000 migranata izbjeglo granične kontrole. Trenutni broj ulazaka - koji neki izvori procjenjuju na gotovo 60.000 - predstavlja više od 70-postotnog povećanja broja stanovnika enklave, koji je registriran na 83.600. To je rezultiralo značajnim brojem ljudi koji lutaju ulicama Ceute, od kojih su mnogi proveli noć na otvorenom, dok se protok ljudi preko granice iz Maroka nastavlja.
Žestoka paljba oporbe
Prema Europa Pressu, migranti, od kojih je velika većina Marokanaca, dezorijentirano lutaju gradskim ulicama, nesigurni kamo ići jer prihvatni centri ne primaju nove pridošlice. Centar za odrasle, Privremeni pritvorski centar za imigrante (CETI), pretrpan je s više od tisuću stanovnika unatoč tome što ima 512 mjesta. Nadalje, novi ljudi nastavljaju stizati u okolno područje, a do jučer poslijepodne utopilo se 34 migranata.
Istovremeno, ministar unutarnjih poslova je izjavio da u suradnji s Marokom već traje povratak velikog broja migranata te da je Ceutu do petka već napustilo njih 25.000.
Izvještaji su dramatični. Na ulazima u Ceutu marokanske vlasti rasporedile su vozila s vodenim topovima i potiskivale migrante natrag. U blizini su se nakon sukoba s gomilom mogli vidjeti izgorjeli ostaci autobusa i sedam automobila. Španjolske vlasti priopćile su da će pokušati što brže protjerati osobe koje su ilegalno ušle u zemlju unatoč nedavnoj odluci Vrhovnog suda kojom su djelomično ograničena posebna pravila koja omogućuju njihovo trenutačno vraćanje preko granice.
Međutim, posebni propisi usvojeni u Ceuti i Melilli omogućuju graničnim policajcima da protjeraju migrante bez odgovarajućih postupaka ili procjene rizika s kojima bi se mogli suočiti ako se vrate u Maroko. Imaju i prešutnu podršku Europske unije, koja je od 2014. do 2020. Maroku dodijelila 346 milijuna eura za upravljanje protokom migranata i planira isplatiti dodatnih 500 milijuna eura do 2027. Bruxelles je sklopio slične sporazume s drugim sjevernoafričkim zemljama. Nakon što migrant prijeđe granicu, teret brige za njega prebacuje se na državu u kojoj boravi. Ova logika implicira da sve dok izbjeglice ostaju u Africi, ni Španjolska ni EU ne snose nikakvu moralnu ili pravnu odgovornost za njih. Ipak, prilično je jasno da je u sve umiješan marokanski režim jer je nemoguće da tamošnje službe nisu primijetile da se uz granicu okupljaju deseci tisuća ljudi.ž
Sánchez se našao pod žestokom paljbom oporbe, Narodne stranke (PP) i krajnje desnog Voxa, koji su zatražili "zatvaranje granice, raspoređivanje vojske te hitnu identifikaciju i deportaciju". "Masovna regularizacija izazvala je invaziju na našu granicu", poručio je Voxov vođa Santiago Abascal pa dramatično dodao da će Pedro Sánchez odgovarati za "svaki ubod nožem i svako buduće silovanje", jer su, po njegovu mišljenju, migranti ubojice i silovatelji.
Mračna demografska slika
Malo blaže, ali slično reagiraju i u Europi. Finska ministrica unutarnjih poslova Mari Rantanen izrazila je podršku isključenju Španjolske iz schengenskog prostora zbog migracijske situacije u Ceuti. Italija već razmatra tu mogućnost, što je u četvrtak potvrdila talijanska premijerka Giorgia Meloni, a prijetnje Madridu stigle su i iz Pariza, Stockholma, Bruxellesa i drugih metropola.
U pozadini svega je nezadovoljstvo promigrantskom politikom ljevičarske vlade Pedra Sáncheza.
Španjolska trenutačno ima oko 49,4 milijuna stanovnika, uključujući 7,1 milijun stranaca, a u siječnju je Sánchezova vlada objavila ubrzani plan prema kojem bi do 500.000 došljaka moglo zatražiti valjanu dozvolu rada i boravka. Riječ je najprije o migrantima iz Latinske Amerike, ali i iz Afrike. Taj potez jedan je od najvećih postupaka legalizacije u Europi zadnjih godina i potpuno je suprotan trendu mnogih europskih vlada koje se zalažu za sve stroži stav prema migracijama.
Za razliku od Meloni, Macrona, Merza ili Milanovića, Sanchez često naglašava da i migranti uvelike pridonose gospodarskom učinku Španjolske. Prema njegovoj procjeni, upravo oni su zaslužni za oko 80 posto gospodarskog rasta Španjolske u zadnjih šest godina i oko 10 posto prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje. Stopa nezaposlenosti pala je ispod 10 posto krajem 2025., a upravo migranti su činili većinu među novozaposlenima u posljednjem kvartalu godine.
Osim toga, Španjolska neizbježno stari, objavio je u ljeto 2024. Nacionalni institut za statistiku iz Madrida (INE) u opširnoj analizi koja je pokazala mračnu demografsku sadašnjost, ali i budućnost te države.
Podrška Katoličke crkve
Projekcije pokazuju da će 2040. godine Španjolska sustići Japan kao najstarija država na svijetu s očekivanim životnim vijekom duljim od 85 godina. Trenutačno Japanci i Japanke žive u prosjeku 84,5 godina, dok je u Španjolskoj prosjek 83,2 (to su prva i peta zemlja na ljestvici). Prema OECD-u, u 38 zemalja članica te organizacije stopa nataliteta prepolovljena je u proteklih 60 godina: s 3,3 djeteta po ženi 1960. na 1,5 u 2022., dok je za jednostavno održavanje veličine populacije potrebno da žene rađaju prosječno 2,1 dijete. Lideri antirejtinga su Španjolska, Italija (po 1,2) i Južna Koreja (0,7).
Međutim, to ne znači da će Španjolska opustjeti. Demografski spas doći će izvana, koliko god se od toga diže kosa na glavi tamošnjim "domoljubima". Prema projekcijama, zemlja će u idućih trideset godina dobiti više od pet milijuna stanovnika i gotovo šest milijuna do 2074. godine, kada će ondje živjeti 54,6 milijuna ljudi. Porast stanovništva bit će posljedica isključivo dolaska stranaca, što će nadoknaditi mortalitet, no broj stanovnika koji su rođeni u Španjolskoj postupno će se smanjiti i s današnjih 81,9% na 61% u sljedećih 50 godina.
Iako ne dijele ideološke stavove, Sánchezovu migrantsku politiku decidirano je podržala Katolička crkva u Španjolskoj. Predsjednik Španjolske biskupske konferencije (CEE), Luis Argüello, na društvenim je mrežama izrazio radost zbog mjere koju je opisao kao "priznanje ljudskog dostojanstva" i "priliku za suradnju za opće dobro".
"Ovo je dobra vijest za olakšavanje doprinosa općem dobru mnogih imigranata koji već rade, sudjeluju u školama, zdravstvu i socijalnim uslugama, a ponekad jedva preživljavaju među nama. To priznaje njihovo dostojanstvo", pridružio se i predsjednik Španjolske biskupske konferencije (CEE), nadbiskup Luis Argüello, zbog čega je Abascal njega i crkvenu hijerarhiju optužio da su "korumpirani i izdajnici".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....