Česi su upravo spasili Kijev i Ukrajinu!

Rusija je započela rat u Ukrajini prije dvije godine s duplo više topničkog oružja nego što ga je Ukrajina imala, no bitna je ona prednost u granatama, piše The Telegraph.

Stotinama godina je topništvo dominiralo nad kopnenim ratovanjem. Pucajući daleko i pogađajući snažno, topništvo je najveći ubojica pješaštva, glavno sredstvo podrške napadu i obrani. Upravo iz tog razloga, opskrba topničkim streljivom obje strane u ratu može prikazati napredak tog rata. Ona strana koja ima najviše granata vjerojatno će pobijediti. I to je razlog zašto je iznenađujuća inicijativa koju je predvodila Češka, a koja je uključivala više od desetak europskih zemalja, bila toliko važna za opstanak Ukrajine u ovom ratu.

Česi su za Ukrajinu pronašli gotovo milijun granata baš kad je Ukrajini tih milijun granata najviše trebalo: na vrhuncu ruske zimske ofenzive. Inicijativa češkog topništva vjerojatno je spasila čitave ukrajinske gradove i dala ukrajinskoj vojsci moć da se odupre mnogo snažnijoj ruskoj vojsci, piše The Telegraph.

Kako je ranije pisao Washington Post, početkom 2023. SAD su tiho posredovale u dogovoru s Južnom Korejom, zemljom s velikim topničkim tvornicama, o kupnji još granata kalibra 155 mm, što je inače standardni NATO kalibar, a sada i standardni topnički projektil Ukrajine.

Tih milijun granata, uz streljivo koje je Ukrajina dobivala izravno iz SAD-a i europskih zemalja, omogućilo je da oko 3.000 ukrajinskih haubica ispale najmanje 10.000 metaka dnevno, a to je prvi put u skladu s dnevnom paljbom 6.000 ruskih haubica.

Ukrajinci su mjesecima parirali Rusima vatrenom moći. Iako mnogi analitičari ukrajinsku protuofenzivu ocjenjuju kao duboko razočarenje, zapravo su i skromni dobici bolji od gubitaka ukrajinskog tla. A gubitak tla je ono s čime su se Ukrajinci suočili nakon što je njihova protuofenziva prestala. Tada je ruska vojska, koja se povećala na gotovo pola milijuna vojnika zahvaljujući mobilizaciji cijele zemlje, krenula u napad. Rusi su svoje najbolje opremljene vojnike koncentrirali na najranjiviji ukrajinski grad Avdiivku, bivše industrijsko središte samo nekoliko kilometara udaljeno od prve crte bojišnice u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine.

Te su trupe pretrpjele zapanjujuće gubitke, no postojano su napredovale. Kako je jesen prelazila u zimu, ukrajinska artiljerijska vatra je na nekim dijelovima i potpuno utihnula.

Da bismo razumjeli kako su ukrajinske haubice, koje su nekoć pucale bez prestanka, na kraju ostale neiskorištene, treba razumjeti američku politiku. Amerikanci svake dvije godine biraju Kongres, a 2022. su tijesno odabrali republikance da vode Zastupnički dom Kongresa. Predsjednik i Senat ostali su u rukama Demokratske stranke.

Prije gubitka Zastupničkog doma u studenom 2022., Demokrati su odobrili 75 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. Ta je pomoć počela nestajati u listopadu, a američki predsjednik Joe Biden je odmah predložio dodatnih 61 milijardu dolara financiranja za Ukrajinu, no republikanski predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson odbio je primijeniti svoje isključive ovlasti za to glasovanje, unatoč tome da je većina iz obje stranke bila za.

Johnson je svoje protivljenje pomoći Ukrajini pokušao objasniti raznim pričama, no istina je da je bivši predsjednik Donald Trump izrazio svoju ambivalentnost prema Ukrajini. Johnson je to pretočio u blokadu američke pomoći Ukrajini. Ta bi potpora platila stotine tisuća granata.

The Telegraph piše da je Ukrajini počelo ponestajati municije jer je Trump tako želio. A budući da je projekt Europske unije ua proizvodnju milijun granata za Ukrajinu kasnio šest mjeseci, ukrajinska dnevna upotreba artiljerije je pala s 10.000 granata dnevno na samo 2.000, dok je ruska vlastita upotreba ostala povećana zahvaljujući ogromnoj pošiljci streljiva iz Sjeverne Koreje.

Do sredine veljače, Rusi su ušli u Avdiivku, a Ukrajinci su se nastavili povlačiti. No onda je 18. veljače šef češke obrambene politike Jan Jires šokirao kada je na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu objavio da je njegova vlada identificirala 800.000 topničkih granata koje se nalaze u ne-zapadnim zemljama kao što su Južna Koreja, Turska i Južnoafrička Republika. Te bi se granate mogle kupiti za 1,5 milijardu dolara, rekli su češki dužnosnici.

- Većina tih zemalja nije voljna podržati Ukrajinu izravno iz političkih razloga pa im je potreban posrednik, rekao je Jires. Češka bi bila taj posrednik ako bi ukrajinski saveznici, osim SAD-a, pomogli platiti streljivo.

Belgija, Kanada, Danska i Nizozemska su se odazvale. Uskoro se češkom topničkom klubu pridružilo još 13 zemalja. U tri tjedna su Jires i njegovi kolege skupili svih 1,5 milijardi dolara i granate su bile na putu za Ukrajinu za nekoliko tjedana. Ukrajinske brigade tako nisu morale više čuvati ono malo streljiva koje su imale za hitne slučajeve. Početkom ožujka su otvorili vatru.

Ukrajinske trupe su zaustavile svoje povlačenje na oko osam kilometara zapadno od Avdiivke, okrenule se i krenule u protunapad te zaustavile rusku ofenzivu u nekim selima.

Topništvo i nedostatak istog glavni je razlog zašto su Ukrajinci ove zime i proljeća skoro izgubili cijelu istočnu oblast, a milijun granata dobivenih uz pomoć male istočnoeuropske zemlje glavni je razlog zašto Ukrajina nije izgubila cijelu tu oblast.