'EUROPA JE ODSJEČENA'

Cameron najavio mogući referendum: 'Znam, građani nisu sretni u EU. Ali, nisam ni ja'

Čelnik Konzervativne stranke napisao je u tekstu objavljenom u The Sunday Telegraphu da ne isključuje referendum
 AFP

Jedna od najpoznatijih naslovnica The Suna objavljena je prije nekoliko godina, kada je zbog magle bilo nemoguće prijeći La Manche - “Magla iznad kanala. Europa je odsječena.” Domišljati komentar najprodavanijega britanskog naslova možda se jest odnosio na vremenske prilike, ali s izuzetnom točnošću opisuje odnos Britanaca prema Europi. Na kontinent kojemu pripadaju Britanci oduvijek gledaju sa sumnjom, što zbog povijesne činjenice da su s njega, da se poslužimo mišlju kraljice Viktorije, stizale “samo nevolje”, što i zbog toga što se događajima na Starom kontinentu svjedoči s tridesetak kilometara udaljenosti.

Nevolje s kontinenta

Nevolje u eurozoni dolaze kao novi podsjetnik o nevoljama s kontinenta, a uvijek dežurni britanski euroskeptici glasniji su nego ikad. S time da je njihovo mjesto boravka vodeća stranka vladajuće koalicije, Cameronovi konzervativci.

- Neki ljudi samo žele izaći - zaustavi autobus, želim van! Ja to u potpunosti razumijem, ali ne dijelim to mišljenje. Ne smatram da je to ispravna stvar - rekao je Cameron, misleći, dakako, na članstvo u EU, nakon prošlotjednog sastanaka u Bruxellesu. Nevolja je za Camerona što “neki”, a to je barem stotinjak pripadnika njegovih torijevaca, vrše sve očitiji pritisak na izglasavanje referenduma o ostanku u EU. Bivši ministar obrane Liam Fox, primjerice, traži hitnu obnovu pregovora o vezi Britanije i EU. Ako ne bi bio postignut dogovor, Fox jedinu soluciju vidi u raspisivanju referenduma. Desna struja torijevaca prošli je tjedan svome premijeru napisala pismo u kojem traže hitno raspisivanje referenduma.

Cameron se našao između dvije vatre - omogući li Britancima da se izjasne o ostanku u EU, nešto o čemu se govori, čini se, otkako je i Unije, u zemlju unosi rizik da se Britanija doista izdvoji iz Unije. Tako bi možda dobio aplauz svojih euroskeptika, ali ne i londonskog Cityja i mašinerije poslovanja. Iz tih se krugova, naime, napominje da si Ujedinjeno Kraljevstvo ne može priuštiti izolaciju od europskog kluba.

Razbjesnio Merkel

Nadalje, koalicijski partneri torijevaca, Liberalni demokrati, po svojoj su vokaciji pro-EU. I premijer Cameron, iako je prošle godine iznenadio svijet, a razbjesnio njemačku kancelarku Angelu Merkel i tadašnjega francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, odlukom da Britanija ne potpiše promjene u Lisabonskom sporazumu u načelu se drži stava da je budućnost Britanije ostanak u Europskoj Uniji. Stoga kao nemalo iznenađenje dolazi njegova svježa izjava: - Za mene riječi Europa i referendum mogu ići zajedno.

U članku objavljenom jučer u novinama The Sunday Telegraph David Cameron prvi put najavljuje mogućnost raspisivanja referenduma te nužnost promjena u odnosu Britanije i EU navodi kao imperativ.

“Činjenica je da Britanci nisu sretni onime što imaju, a nisam ni ja. Pojednostavljeno, za nas koji smo izvan eurozone, mi nismo mala Europa, već je imamo previše. Previše troškova, previše birokracije, previše miješanja u stvari koje pripadaju državama, civilnom društvu ili pojedincima”, piše Cameron.

Fleksibilna pozicija

Britanski premijer, koji je napisao da nije protiv referenduma o EU, najavio je “rapidne promjene” unutar EU koje jesu potrebne za spašavanje eura, ali iziskuju i preispitivanje uloge britanskog kraljevstva u Europskoj Uniji.

- Ja ću nastaviti raditi za drukčiju, fleksibilniju i manje tešku poziciju Britanije unutar EU - poručio je britanski premijer u svom tekstu.

Histerija zbog zastave

Unatoč očekivanoj kampanji parlamentaraca euroskeptika i Cameronovoj poruci, ne samo britanskim čitateljima nedjeljnih novina, nego i EU, čini se kako referendum nije izgledan u bliskoj budućnosti. Ipak, treba imati na umu simboličnu činjenicu da na zgradi parlamenta vijori samo jedna zastava - britanski Union Jack. Prijedlozi da se doda plavo-žuta zastava Europske Unije, kako je običaj na zgradama parlamenta ostalih država članica Europske Unije, odbačeni su uz komentar da bi uzrokovali nacionalnu histeriju. No, koliko dugo i u kojem obliku će britanska misao vodilja - u Europi, a izvan nje - biti moguća, pod velikim je upitnikom, baš kao i niz ključnih detalja o budućnosti europskog kluba.

Svađe s Bruxellesom bile su korisne

Prema novim istraživanjima, čak 66 posto Britanaca želi referendum. Upitno je koliki bi se postotak odlučio za napuštanje EU. Cameron rješenje vidi u izbjegavanju takozvanog in - out sistema glasovanja, odnosno u traženju poboljšanja uvjeta za Britaniju unutar EU. To dodatno učvršćuje poziciju koji Britanci smatraju zasluženom od strane Margaret Thatcher - u Europskoj Uniji, a izvan nje. Pri tome Cameron ima podršku glasača. Kada je prošle godine zauzeo nepopustljiv stav prema Bruxellesu, njegova je popularnost skočila više nego ikada.

Britanija i sada izvan integracijskih tokova

Iz Bruxellesa Augustin Palokaj

Spominjanje mogućeg referenduma o budućim odnosima Velike Britanije s ostatkom EU-a nikoga nije iznenadilo.

Ta je tema u Londonu prisutna otkad je Ujedinjeno Kraljevstvo ušlo u EU. Međutim, diplomati iz drugih država članica ne vjeruju da će Britanci održati referendum o mogućem izlasku iz EU, nego eventualno o tome žele li ili ne žele biti dio budućih integracija.

Razni klubovi

Jasno je, pogotovo sada tijekom financijske krize, da će se unutar EU stvoriti razni klubovi u sklopu kojih će se neke države čvršće integrirati. Lideri institucija EU smatraju da bi buduće integracije trebale biti inkluzivne, odnosno trebale bi ostaviti otvorena vrata svima koji žele biti dio tih procesa, ali, kako je nedavno rekla i njemačka kancelarka Angela Merkel, oni koji ne budu voljni dublje se integrirati i prenijeti dodatni dio suvereniteta, neće moći zaustavljati druge.

Zajedničko tržište

Pritom se najviše misli upravo na Britance koji žele ostati dio zajedničkog tržišta, ali se protive koracima koji bi išli prema federalizaciji EU. Velika Britanija je već izvan nekih od najvažnijih integracijskih procesa u sklopu EU. Nije dio eurozone ni zone slobodnog kretanja ljudi, Schengena. Ono čega se više pribojavaju u EU, pogotovo oni koji zagovaraju veće povezivanje, jest da će sve više drugih članica htjeti pitati svoje građane žele li ili ne dublje integracije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 15:41