ZAGOVORNICI NEOVISNOSTI

ČAK 350.000 LJUDI IZAŠLO NA ULICE BARCELONE Nakon mirnog protesta izbili novi neredi: Prosvjednici zasuli policajce limenkama, bocama i petardama

 
Neredi u Barceloni
 REUTERS

Oko 350.000 zagovornika nezavisnosti Katalonije izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći oslobađanje osuđenih čelnika koji su 2017. organizirali referendum o samostalnosti i proglasili republiku Kataloniju.

Mnogi prosvjednici zahtijevaju od svojih političara primjenu tada proglašene nezavisnosti.

„Došao sam braniti Republiku. Želimo imati svoju državu, zemlju mira. Bio bih najsretniji čovjek na svijetu kada bismo to ostvarili“, rekao je jedan 94-godišnji prosvjednik.

U okupljanju pod sloganom „Sloboda“ bile su osobe svih uzrasta, kao što je i običaj u masovnim okupljanjima koja se održavaju od 2012.

Vijorile su se tisuće zastava koje simboliziraju samostalnost, a ljudi su glasno uzvikivali kako traže "slobodu za političke zatvorenike“.

Ovo je bilo drugo najmasovnije okupljanje od kada su prije dva tjedna katalonskim dužnosnicima izrečene zatvorske kazne.

"Danas smo opet pokazali da ono što ujedinjuje većinu katalonskog naroda jesu sloboda, amnestija i referendum. Nećemo odustati dok to ne ostvarimo", poručio je predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent.

Nakon tog mirnog prosvjeda, više tisuća prosvjednika krenulo je prema zgradi španjolske nacionalne policije u Barceloni gdje je prije osam dana došlo do žestokog obračuna prosvjednika i policije. Tada su ondje izbili neredi nakon što je tijekom dana u mirnom maršu prosvjedovalo 525.000 osoba.

Policija je u subotu navečer postavila željezne ograde i kordon ispred zgrade policije gdje je došlo do tenzija kada su se prosvjednici pokušali probiti do zgrade. "Van okupacijske snage", vikali su.

Prosvjednici su bacali limenke pive, boce i petarde na policiju, a bacili su i boju na policijska vozila. Policija je palicama odgovorila u tamošnjoj ulici Via Laietana koja se prije osam dana bila pretvorila u bojište. Katalonska policija pozvala je građane da se ne približavaju toj zoni.

„Niti korak natrag“, vikali su prosvjednici. Postavili su i zapalili nekoliko barikada koje se nisu viđale zadnjih dana. Najmanje četiri osobe zatražile su liječničku pomoć, izvijestila je hitna pomoć u 23 sata. Ozlijeđen je i jedan policajac.

U subotu su se tako nastavili nasilni prosvjedi započeti prije dva tjedna kada je Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godina zbog organiziranja referenduma 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

S druge strane, oko 20.000 zagovornika cjelovite Španjolske okupilo se u subotu u središtu Madrida i razvilo divovsku zastavu na tom skupu na kojem se tražilo uhićenje sadašnjeg i bivšeg čelnika katalonske vlade.

Skup je organizirala desna stranka Vox, koja je u travnju prvi put ušla u španjolski parlament, a koja bi na novim izborima za petnaest dana mogla dobiti dodatna mjesta.

Na trgu Kolumba, gdje svakodnevno vijori jedna od najvećih zastava Španjolske u zemlji, donijeli su svoju zastavu od tisuću četvornih metara, 50 metara dugačku i 20 široku, što je veličina olimpijskog bazena.

Santiago Abascal, predsjednik Voxa, zatražio je suspenziju autonomije Katalonije, kao i „trenutno uhićenje“ Quima Torre, predsjednika katalonske vlade, koji je ranije u subotu najavio novi referendum i uspostavu republike Katalonije.

Vrhovni i Ustavni sud su ranije naveli kako je referendum suprotan ustavu i stoga se ne smije održati.

Za petnaest dana u Španjolskoj se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori na kojima bi, po anketama, Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza mogla osvojiti najviše glasova, ali nedovoljno za samostalno formiranje vlade.

Sánchez je odbio uvesti izvanredne mjere prethodnih dana, a odbio je i Torrin poziv na razgovor.

Katalonija od 1978. godine, kada je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, bolnice a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama.

Španjolska vlada upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici su podijeljeni oko pune nezavisnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 02:37