Kirilo Budanov, šef Ureda predsjednika Ukrajine i glavni pregovarač s Rusijom, izjavio je u intervjuu za britanski The Times da ga Kremlj i dalje pokušava ubiti, unatoč tome što ima jednu od vodećih uloga u mirovnim pregovorima.
Rekao je, između ostaloga, da je preživio najmanje deset pokušaja atentata, ali i upozorio da Rusija i dalje posjeduje nuklearne kapacitete, iako ne vidi znakove priprema za njihovu uporabu. Naglasio je da obavještajni kanali i mreže za razmjenu ratnih zarobljenika imaju važnu ulogu u aktualnim pregovorima.
General-pukovnik Kirilo Budanov jedan je od ključnih ukrajinskih pregovarača u razgovorima s Moskvom.
Budanov je bio na čelu ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR) od kolovoza 2020. do siječnja ove godine, kada je imenovan šefom Ureda predsjednika, kako piše Kyiv Post.
U svom prvom intervjuu za britanske medije otkako je preuzeo novu dužnost, objavljenom 15. svibnja, Budanov je, u vezi s najmanje deset pokušaja atentata, rekao da je to "apsolutno normalno" s obzirom na njegovu funkciju i kontinuirane ruske operacije protiv ukrajinskih obavještajnih dužnosnika.
Prijetnje i mirovni pregovori
Unatoč stalnim prijetnjama njegovu životu, Budanov je rekao kako vjeruje da mirovni proces i dalje može dovesti do završetka rata. "Svaki način, oblik i metoda rada dobri su ako donesu takav rezultat. Ne bavim se stvarima u koje ne vjerujem... Vjerujem u pregovarački proces... njegov završetak i rezultat", rekao je.
Također kaže da mu iskustvo bivšeg šefa HUR-a daje prednost u pregovorima, uključujući dugogodišnji pristup obavještajnim mrežama unutar Rusije i uspostavljenim kanalima za razmjenu zarobljenika. "S njima smo radili godinama, zato mi vjerujte, znam kako razgovarati s njima", rekao je Budanov.
Ukrajina prelazi u novu fazu ratovanja, Budanov otkrio detalje: ‘Ruse očekuje veliko iznenađenje‘
No, napomenuo je da je planirana razmjena "1000 za 1000" smanjena na 205 zarobljenika te da novi pregovori još nisu zakazani.
Ruske nuklearne prijetnje i nove ukrajinske sposobnosti
Budanov je u intervjuu upozorio da Rusija ima sposobnost izvesti nuklearni napad, ali je rekao kako nema pokazatelja da se takav potez priprema. "Rusija apsolutno ima sposobnost izvršiti nuklearni udar u bilo kojem trenutku... ali to je prije svega pitanje političke volje", ističe.
Ukrajina prelazi iz položaja neto primatelja zapadne vojne pomoći u potencijalnog izvoznika tehnologije dronova i stručnog znanja, rekao je Budanov, ističući da je Kijev spreman podijeliti svoje iskustvo s partnerima. "Razvijamo se mnogo brže jer smo u ratnom stanju. U svakom vojnom području, kao i u području zaštite infrastrukture i sustavnih promjena u funkcioniranju države tijekom rata, možemo podijeliti to znanje", rekao je.
Istodobno je naglasio da je najhitniji izazov za saveznike Ukrajine izgradnja učinkovitih i organiziranih sustava protuzračne obrane. Ukazao je na primjer SAD-a i njegovih saveznika u Zaljevu, koji su bili prisiljeni koristiti skupe projektile za presretanje relativno jeftinih dronova, odnosno streljivo za koje su potrebne godine proizvodnje, dok se dronovi mogu sastaviti u nekoliko dana.
"Trenutačno je, prema mom subjektivnom mišljenju, potrebna veća pomoć u tome kako izgraditi višeslojni sustav sposoban odgovoriti”, rekao je. "Ukrajina će rado pružiti pomoć. Ako im nije potrebna, nitko im je neće nametati", dodao je.
Istaknuo je da je razvoj ratovanja neizbježan, pri čemu će "pametni", autonomni dronovi imati u tome ključnu ulogu, a to je tehnologija koju Ukrajina već razvija i testira.
Dobrovoljna regrutacija nije doboljna
No, Budanov je također naglasio da dobrovoljno novačenje samo po sebi ne može zadovoljiti potrebe vojske. "Novačenjem dragovoljaca ne mogu se pokriti brojke koje vojska treba. To je nemoguće zbog gospodarskih problema, a također i zato što nakon dvanaest i pol godina rata više nema ničega što bi motiviralo toliki broj ljudi da se dobrovoljno prijavi", rekao je.
Istodobno je priznao zloupotrebe pojedinih vojnih službenika za mobilizaciju te obećao da će riješiti problem, navodeći slučajeve u kojima su regruti bili premlaćivani "na sve moguće načine". Upozorio je da mobilizacija ostaje neizbježna. "Vodimo najstrašniji totalni rat punog opsega u današnje vrijeme. Rat u kojem sudjeluju milijuni ljudi. Drugog načina nema. Inače će država jednostavno propasti", poručio je Budanov za The Times, kako prenosi Kyiv Post.
Visoko na ruskom popisu meta
Budanov je profesionalni obavještajac i nositelj najvišeg ukrajinskog odlikovanja - "Heroj Ukrajine" - a postao je istaknuta figura među ukrajinskim vojnicima i zapadnim saveznicima, poznat po svojoj specijalnoj vojnoj pozadini i operacijama iza neprijateljskih linija, uključujući upade na okupirani Krim. Budanov je više puta ranjen u akcijama.
Od 2014. godine ukrajinska vojna obavještajna služba provodi tajne operacije protiv ruskih ciljeva, a taj se obrazac intenzivirao nakon potpune invazije Kremlja.
Pod Budanovljevim vodstvom HUR je ciljao suradnike okupacijskih vlasti na okupiranim teritorijima, kao i ruske propagandiste i visoke vojne dužnosnike, čime je Budanov dospio visoko na popisu traženih osoba. Ukrajinski dužnosnici tvrde da je većina pokušaja atentata na njega spriječena u ranoj fazi, dok je samo nekoliko slučajeva dospjelo u javnost.
Godine 2024. Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) objavila je da je osujetila plan napada na Budanovljev konvoj balističkim projektilima, u koji su navodno bila uključena dvojica pukovnika državne zaštitne službe koji su radili za Rusiju, kao i treći napadač zadužen za likvidaciju preživjelih, pomoću FPV drona.
Navodno trovanje supruge
Godine 2023. Budanovljeva supruga Marijana Budanova navodno je otrovana teškim metalima zajedno s nekoliko obavještajnih časnika u onome što je Kijev opisao kao rusku operaciju usmjerenu na njegov bliski krug. Godine 2019. bomba postavljena ispod njegova automobila prerano je eksplodirala i ozlijedila napadača koji ju je postavio. Budanov je navodno tada bio naoružan i krenuo je u potjeru za drugim osumnjičenikom, koji je pobjegao automobilom.
U ukrajinskim medijima, Budanov se često opisuje kao "čovjek koji se ne smije" i jedna je od najprepoznatljivijih i najpopularnijih ratnih figura u zemlji.
Rođen je u Kijevu, a školovao se na vojnoj akademiji u Odesi prije nego što je 2014. raspoređen na istok Ukrajine tijekom početne ruske invazije - pobune proruskih separatista u Donbasu - gdje je sudjelovao u specijalnim operacijama i obavještajnim misijama. Jedina informacija o njegovim aktivnostima tada bila je da je sudjelovao u akciji komandosa na anektiranom Krimu 2016. godine, u kojoj su neki ruski agenti ubijeni.
Sam Budanov nije otkrivao puno o svojoj službi, osim što je naveo da je tri puta ranjen, jednom od gelera koji se zaustavio blizu srca. Ranjavanje lakta ostavilo je, pak, za posljedicu vidljivu ukočenost desne ruke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....