ZAGREB - Tri tjedna nakon početka ekološke i gospodarske noćne more u Meksičkom zaljevu, kompanija BP (British Petroleum), vlasnik bušotine iz koje je dosad iscurjelo najmanje pet milijuna galona nafte, isprobava treću metodu za zaustavljanje katastrofe koja prijeti američkoj obali.
Nakon što je početkom ovog tjedna propao plan za zaustavljanje curenja spuštanjem goleme betonsko-čelične konstrukcije (12 metara visoke i stotinu tona teške), britanski energetski div odlučio je pokušati s manjim kontejnerom koji bi trebao zapečatiti izvor iz kojeg šiklja nafta te je slati na površinu. Nadaju se da neće doći do stvaranja kristalića leda koji su onesposobili prvi, veći kontejner koji je poslan.
Više optimizma
No, kako ta taktika nije ništa sigurnija u pogledu funkcioniranja od onih dosad isprobanih, kompanija unaprijed priprema teren za najnoviju ideju za zaustavljanje onečišćenja. Riječ je o uvođenju posebne cijevi koja bi usisavala naftu.
U međuvremenu, nastavljaju bušiti pomoćni izvor u koji bi se preusmjerila nafta, što je ujedno i jedina metoda koja sigurno može upaliti, no zahtijeva nekoliko mjeseci rada.
Frustriran neuspjehom nadležnih kompanija da počiste nered u zaljevu i srede problem kao što su obećale, američki predsjednik Barack Obama poslao je vodeće stručnjake da im pomognu.
Ministar energetike, inače dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, Steven Chu te ministar unutarnjih poslova Ken Salazar susreli su se s inženjerima i direktorima BP-ja u Hustonu.
- Najbolji stručnjaci s tog polja sudjeluju u rješavanju problema. Situacija se poboljšava i vidimo napredak - ohrabrio je Chu javnost nakon sastanka. Priznao je da situacija još nije stavljena pod kontrolu, no kako je puno više optimizma nego prošli tjedan. No, s tim se ne slažu stanovnici četiriju saveznih država koje su na udaru mrlje. Naime, nakon što je mrlja dotakla obale nenaseljenih otočja Chandeleur Islands, pred obalom Louisiane, onečišćeni valovi zapljusnuli su i Whiskey Island. Grumeni katrana prijavljeni su na plažama Alabame, a vlasti na Floridi su pripremljene za izvanredno stanje.
Zabrana ribolova
Više od 450 kilometara specijalnih barijera postavljeno je uz obalu kako bi se zaustavio dodir mrlje s močvarnim područjima i plažama i posljedice gotovo nemoguće za sanaciju. No neki ribari ne vjeruju da će zaštitne plutajuće barijere biti od koristi ako vjetar potisne mrlju prema kopnu.
- Čini mi se da je to običan ‘show’. Te barijere funkcioniraju samo u idealnim uvjetima. Čak i ako se dobro učvrste, a čini mi se da to sad nisu, potrebni su samo malo jači valovi da preko njih prebace naftu - izjavio je Carey O’Neil za agenciju AFP.
Stanovništvo koje živi na ugroženom području već je pretrpjelo golemu financijsku štetu zbog zabrane ribolova. Ipak, u malenom pojasu zabrana je ukinuta, no pitanje je na koliko dugo.
Stotinjak tužbi protiv kompanije BP podignuto je, pak, diljem Meksičkog zaljeva, a traže se milijarde dolara odštete.
- Evidentno je da će zahtjevi za odštetom nadmašiti slučaj havarije tankera Exxon Valdez koji je uništio obalu Aljaske 1989. godine - tvrde analitičari. Obitelji 11 radnika koji su poginuli u eksploziji na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu 20. travnja već su podnijele tužbe.
Isto se očekuje od ribara, restorana, turističkih kompanija, hotela i vlasnika privatnih smještaja. Tužbu bi mogli podići i vlasti saveznih država i pojedini okruzi te brodarske kompanije ako se blokira promet Mississippijem. - Govorimo o 500 milijardi dolara. Zato se ne igra s takvim stvarima - kaže Tim Howard, odvjetnik koji vodi jednu od tužbi podignutih na Floridi.
Šefovi triju kompanija vezanih uz mrlju - British Petroleum, Transocean i Halliburton, na nedavnom su se saslušanju pred američkim istražiteljima međusobno okrivljavali za nesreću.
Međusobne optužbe
Lamar McKay, šef BP Americe, krivnju je svalio na Transoceanov sigurnosni sustav ventila koji je trebao zaustaviti curenje nafte te istaknuo da je na platformi među 126 radnika bilo samo sedam BP-ovih. Izvršni direktor Transoceana Steven Newman naglasio je da je BP pripremao plan crpljenja nafte i bio zadužen za zatvaranje bušotine.
Tvrtku Halliburton, koja je bila odgovorna za betoniranje bušotine, optužena je da nije dobro obavila svoj dio posla, no šef kompanije Tim Probert izjavio je da su slijedili sva pravila i smjernice tijekom radova.
Tvrtke ignorirale kvarove i testove
Washington - Prema dokumentima iz istrage američkoga Kongresa, na opremi naftne platforme bio je cijeli niz kvarova i uključene kompanije to su morale znati. No, svejedno su nastavile s radovima. Sustav sigurnosnih ventila za sprečavanje curenja iz naftnog izvora nije bio ispravan, a na dan kad se dogodila eksplozija naftni izvor pao je najmanje jedan test, kojim se utvrđivalo je li ušao zapaljivi plin (koji je izazvao eksploziju). - Što više saznajem o ovom incidentu, sve sam zabrinutiji - izjavio je šef Odbora za energiju Henry Waxman.
- Ova katastrofa posljedica je niza kvarova na opremi i pogrešaka u sustavu - istaknuo je on. Istražitelji su uvjereni da su sve tri kompanije ignorirale znakove upozorenja i testove koji su upućivali na kvarove prije eksplozije. Wall Street Journal objavio je da je ‘lubrikant’ koji se koristi pri bušenju povučen prije nego što je posljednji ‘cementni čep’, koji je mogao spriječiti ulazak plina što je izazvao eksploziju, stavljen na izvor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....