Borba za jeftiniji plin i naftu: Umjesto o proširenju EU, europski šefovi više su pričali o energentima

Noć prije nego što su se sastali s kolegama iz država Zapadnog Balkana kako bi im ponovili mogućnost "europske perspektive", ali bez obećanja o rokovima za ulazak u EU, lideri država članica EU raspravljali su o hitnim unutarnjim problemima.

Jedan od njih je problem najvećeg povećanja cijena energije dosad, što među građanima uoči zime izaziva strah. Cijene nafte i plina su otišle u nebo.

Iako su šefovi država ili vlada ovaj put na Brdu kod Kranja samo neformalno raspravljali o tom pitanju, mnogi su se složili da je to hitni problem te da će biti na dnevnom redu redovnog summita EU za dva tjedna u Bruxellesu. Upravo zbog toga je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pokušao tijekom večere raspravu o cijenama energije ograničiti na minimum i zadržati se više na drugim temama, poput odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i takozvane strateške autonomije Europske unije koja želi biti važniji faktor u svijetu.

Glavni izvor Rusija

Mnogi lideri su pitanje cijene plina postavili kao sigurnosno pitanje, a ne samo kao problem tržišta gdje se cijene kreću prema tržišnim pravilima. Kako je Rusija i dalje glavni izvor opskrbe plinom za EU, ponavlja se staro pitanje koristi li ta država to u političke svrhe. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je na summitu rekla da je situacija ozbiljna te Europska komisija traži način kako na europskoj razini pronaći opcije za kratkoročno i srednjoročno suočavanje s porastom cijena.

Ranjiva kućanstva

- Mislim da moramo biti vrlo jasni, cijene plina idu u nebo. Ali, što se tiče obnovljive energije, cijene su pale proteklih godina i sada su se stabilizirale. Dakle. za nas je vrlo jasno da dugoročno trebamo ulagati u obnovljive izvore energije jer nas to čini manje ovisnima s obzirom na to da se 90 posto plina u EU uvozi - rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Jedna od opcija koju Europska komisija razmatra jest kako nadoknaditi razlike u cijeni za najranjivija kućanstva na nacionalnoj razini prema postojećim pravilima. Neke države članice već su najavile da će poduzeti mjere kako smanjiti teret za kućanstva i krajnje korisnike.

Dugoročni je cilj, smatraju u Europskoj komisiji, ipak "zeleni dogovor" jer će u konačnici tranzicija prema obnovljivoj energiji smanjiti ovisnost Europske unije i o uvozu fosilnih goriva. Povjerenica EU Kadri Simson, zadužena za energetiku, jučer je u Europskom parlamentu rekla da se ruski Gazprom, koji je najveći dostavljač za tržište EU, pridržava dugoročnih obveza iz ugovora, iako je sada došlo do povećanja narudžbi. Najavila je da će Europska komisija prije kraja ove godine izaći s novim prijedlogom reforme tržišta plina kako bi EU bila otpornija na naglo povećanje cijena.

Tijekom rasprave na plenarnom zasjedanju mnogi su zastupnici Europskog parlamenta tražili istragu kako bi se utvrdilo je li bilo namjerne tržišne manipulacije od državnih ili nedržavnih faktora. Tijekom debate u Europskom parlamentu postavilo se i pitanje potrebe povećanja zaliha i kapaciteta za skladištenje plina. Time bi se povećala energetska neovisnost.

Bilo je čak i ideja o određivanju najviše moguće cijene plina jer, smatraju neki zastupnici, ove cijene su rezultat prepuštanja cijena u ruke tržišnih špekulanata. Jedna od spomenutih opcija je zajedničko naručivanje plina za cijelu EU i dogovaranja jedinstvene cijene, onako kako je Komisija naručila cjepiva protiv covida-19 koje svaka država članica EU plaća isto. Trenutačno države članice EU plaćaju različitu cijenu plina, prema sporazumima koje su individualno dogovorile.

Pragmatična rješenja

Na pitanje smatraju li Rusiju odgovornom za sadašnji veliki porast cijena plina, glasnogovornica Europske komisije odgovorila je da Komisija "ne traži krivce, nego pragmatična rješenja".

Europska komisija bi već sljedeći tjedan trebala izaći s prijedlogom o načinu kako odgovoriti na sadašnji situaciju.Glasnogovornik visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Peter Stano rekao je da je Josep Borrell tijekom svog posjeta Bliskom istoku pokrenuo i pitanje energije te održivosti cijena nafte i plina.

Odnosi s tim državama i opskrba energentima bit će jedna od tema sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova Europske unije.

U vrijeme kad Europska unija raspravlja o "strateškoj autonomiji" kako bi u političkom, obrambenom i sigurnosnom smislu manje ovisila o drugima, mnogi u EU upozoravaju da će sve to biti uzalud ako se ne osigura i veća energetska neovisnost. Koliko god je posljednjih godina EU radila na tome, uključujući i potporu gradnji LNG terminala poput onoga na Krku, i dalje je ovisnost o stranim faktorima, prije svega Rusiji i Bliskom istoku, prevelika.