Iznenadan porast potpore krajnjem desničaru Geertu Wildersu maksimalno je naelektrizirao nizozemske izbore. Njegova anti-islamska i anti-EU Slobodarska stranka (PVV) prema jednoj anketi čak se našla na prvom mjestu, tik do konzervativno-liberalne stranke VVD Marka Ruttea, premijera na odlasku.
Glasači diljem Nizozemske u srijedu biraju 150 članova parlamenta, a rezultati se očekuju kasnije te noći.
Sve do prije nekoliko dana, u igri su bila tri aktera - Rutteov VVD, koji se borio sa savezom laburista i Zelenih na čelu s bivšim europskim povjerenikom Fransom Timmermansom, a tu je i novoformirana stranka desnog centra autsajdera Pietera Omtzigta.
Nova čelnica Rutteove stranke, Dilan Yeşilgöz, na početku kampanje rekla je kako neće, za razliku od samog premijera, isključiti PVV iz koalicijskih pregovora. Od tad je Wilders zauzeo umjereniji ton, davši do znanja kako je "na raspolaganju" za koalicijske pregovore. No njegova anti-islamska retorika i dalje je ostala velik dio izbornog programa PVV-a. Stranka želi zabraniti džamije, Kuran i islamske marame u državnim zgradama. Wilders, tvrdokorni euroskeptik, također poziva na referendum o izlasku iz Europske unije.
Njegova pobjeda na izborima definitivno bi uzdrmala Nizozemsku.
Lider PVV-a "bori" se protiv islama već više od 15 godina, otkako je 2006. pokrenuo stranku. Smatra se političkim prijateljem Viktora Orbána i Marine Le Pen. Prije nekoliko godina osuđen je zbog vrijeđanja grupe ljudi na temelju njihova porijekla nakon što je u govoru 2014. pozvao na "smanjivanje broja Marokanaca u Nizozemskoj".
Godine 2017. strani mediji obrušili su se na Nizozemsku strahujući kako bi ta zemlja mogla postati treća koja će pasti pod nacionalistički populizam nakon glasanja za Brexit u Ujedinjenom Kraljevstvu i izbora Donalda Trumpa u SAD-u.
Kad su ga u ponedjeljak pitali što bi rekao stranim studentima čiju prisutnost u Nizozemskoj želi ograničiti, Wilders se okrenuo prema publici i strogim tonom upitao: "Gdje su?".
Zbog ekstremnih stavova potrebna mu je 24-satna policijska zaštita koju uživa više od desetljeća, nakon što se njegovo ime našlo na popisu za odstrel islamističkih terorista povezanih s ubojstvom redatelja Thea van Gogha 2004. godine. Wilders i njegova supruga od tad žive u sigurnim kućama.
No njegova zapaljiva politika nije podijelila samo Nizozemsku, već i njegovu obitelj. Naime, njegov brat pozvao je ljude da ne glasaju za njega te pritom otkrio kako su prekinuli sve veze. Wilders probleme stvara i u inozemstvu - tako mu je 2009. zabranjen ulazak u UK nakon što ga je britanska vlada proglasila "nepoželjnom osobom".
Što se tiče nizozemske političke scene, Wildersa su nakratko izazvale mlađa imena krajnje desnice, uključujući Thierryja Baudeta, čiji je Forum za demokraciju bio na vrhu anketa na pokrajinskim izborima 2019. Ranije ove godine Caroline van der Plas i njezin desničarski populistički Pokret poljoprivrednika - građana BBB osvojili su pobjedu na pokrajinskim izborima i time postali najveća stranka u gornjem domu nizozemskog parlamenta. Taj zamah u međuvremenu je izblijedio, a stranka se trenutačno u anketama nalazi na šestom mjestu.
Anketa POLITICO-a pokazuje da Yeşilgöz vodi s 18 posto, a slijede Wilders i Timmermans s po 16 posto i Omtzigtova stranka s 15 posto. S obzirom na to da su razlike među suparnicima tako male, stručnjaci upozoravaju kako je nemoguće predvidjeti koja će od četiriju strana pobijediti.