Novopečeni brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, inače i sam bivši pripadnik vojske s činom kapetana, poslao je 300 vojnika da čuvaju ulice grada Fortaleze na sjeveroistoku zemlje i suzbiju seriju napada kriminalnih bandi na trgovine, banke, autobuse i druge ciljeve. Vojska će patrolirati gradom i cijelom saveznom državom Cearom, odlučio je Bolsonaro, koji je u kampanji isticao da je moto Brazila “red i napredak” i da bez toga neće ići. Samo koji dan nakon što je svečano inauguriran, Bolsonaro je pokazao da se ne ustručava ispuniti svoja obećanja.
Napadi u Fortalezi, zbog kojih je uvedena izvanredna mjera vojne kontrole nad gradom, povezani su s novim pravilima u tamošnjim zatvorima koji su prenapučeni, a koje u praksi kontroliraju sami zatvorenici.
Među novim mjerama, zatvorenike naviknute da se kriminalom bave i dok su iza rešetaka najviše je uzrujala blokada signala mobilnih telefona unutar zatvorskih zidova. Osim toga, zatvorenici se više ne smještaju po ključu pripadnosti bandama, nego su izmiješani, što se nije svidjelo kriminalcima.
Iskalili se na vozilima
Zbog toga je započelo divljanje i iskaljivanje po gradu u kojem su u nekoliko desetaka odvojenih incidenata zapaljeni autobusi i vozila, razbijene su i uništene brojne trgovine, banke i javne ustanove.
Bolsonaro je pohvalio dolazak vojske da sredi situaciju i ministarstvo pravosuđa koje potpisuje slanje vojske te je naveo kako je riječ o “hitroj i učinkovitoj” odluci.
U međuvremenu su Brazilci imali priliku vidjeti snimke sigurnosnih kamera i kako bande podmeću požare i uništavaju sve pred sobom. Uhićeno je najmanje 50 osoba osumnjičenih za vandalizam.
Brazilski zatvori notorni su po prenapučenosti i uvjetima. Prema podacima organizacije World Prison Brief, brazilska zatvorska populacija ima 700.000 ljudi. Po tome je Brazil treća zemlja svijeta, iza SAD-a i Kine. Bolsonaro nije zaslužan za najnoviju mjeru. Mnogi političari predlagali su promjenu zatvorskih pravila kako bi se situacija donekle ispravila. Brazilski Senat još je prošle veljače odobrio korištenje uređaja za blokiranje signala mobilnih telefona. Uslijedili su slični prosvjedi poput prošlotjednih, nakon kojih je osiguranje javnom prometu pružala policija.
Brazil je poznat po krvavim pobunama u zatvorima i općenito jednom od najgorih kažnjeničkih sustava u svijetu. Primjerice, u Fortalezi su obračuni unutar zidova bili tako krvavi da je snimljena glava ubijenog zatvorenika kojom su se zatvorski kolege loptali. Neredi su se događali zbog sukoba između glavnih tamošnjih bandi, Guardiðes do Estado (Čuvari države) i Comando Vermelho (Crvena komanda). U obračunu u Manausu na prvi dan 2017. godine ubijeno je 56 osoba. Pet dana kasnije ubijeno je 33 ljudi u Roraimi, također na sjeveru Brazila.
Prenapučene ćelije
Ponekad, u pokušaju da uguše krvave pobune u zatvorima, stražari nemaju drugog izlaza osim ubijanja vođa sukoba. Neredi u zatvorima donekle su očekivani s obzirom na stravične uvjete u kojima zatvorenici žive. Prenapučenost je oko 160 posto, što znači da u nekim slučajevima u ćelijama nema mjesta za ležaj svakog zatvorenika. Neki spavaju u vrećama obješenim za strop. Oko 70 posto ih ponovno završi u zatvoru nakon puštanja na slobodu.
Bolsonarovi prvi dani pokazuju da će oštro odgovoriti na svako nasilje. Kako je blizak vojnim krugovima očekuje se da će Brazilci u njegovu mandatu češće viđati vojnike na ulici. Aktualni predsjednik mnogo je puta istaknuo važnost vojske i policije. Također zastupa masovno naoružavanje građana kako bi se od bandi mogli braniti sami. Među ostalim, Bolsonaro je izjavio da će dekretom omogućiti građanima koji nemaju policijski dosje posjedovanje oružja. Najavljivao je desničarske politike i “čvrstu ruku”, a slanje vojske potvrđuje u kojem će smjeru ići predsjednik, kojeg zbog seksizma, razizma i homofobije nazivaju “tropskim Trumpom”.