Boeingov prestižni projekt postao je njegovo najveće prokletstvo: ‘Nisu to smjeli napraviti‘

Air Force One, zrakoplov američkog predsjednika i "leteći" simbol američke moć, postao je veliki problem za Boeing.

Aviokompanija koja posljednjih stotinu godina proizvodi predsjedničke avione zabilježila je više od 1,1 milijardu dolara troškova zbog kašnjenja u proizvodnji dva modificirana jumbo mlažnjaka 747-800, koji su naručeni kao zamjena za stare Air Force One zrakoplove serije 747-200B, koji su u funkciji još od 1990. godine.

Očekivalo da će Boeing nove Air Force One avione isporučiti do 2024., a sada se nagađa da će to ipak biti do kraja 2026., što bi značilo da se trenutni američki predsjednik Joe Biden, koji je na čelu države od 2021., možda njima neće ni uspjeti provozati. Riječ je, inače, o posebno uređenim zrakoplovima s interijerom od 4000 četvornih metara, predsjedničkim apartmanom, kabinama za osoblje, kabinama za Tajnu službu i novinare, medicinskim apartmanom te puno sofisticirane elektronike i komunikacijske opreme. Zrakoplovi također moraju moći puniti gorivo u zraku.

U priopćenju iz Boeinga, tvrtke koja godišnje ostvaruje 60 milijardi dolara prihoda i zapošljava oko 200.000 ljudi, navedeno je da je do kašnjenja došlo zbog "utjecaja pandemije Covid-19, zamjene dobavljača interijera, manjka radne snage, vremenskih rokova oko dizajna i dinamike izvođenja testova".

Kazuhiro Nogi/Afp/Profimedia/Kazuhiro Nogi/Afp/Profimedia

Prema pisanju Financial Timesa problemi su počeli kada je bivši američki predsjednik Donald Trump na Twitteru, još 2016. godine, ustvrdio da su Air Force One "preveliki trošak", a obećao je i da će "otkazati narudžbu!". To je, navode, potaknulo Boeing da, iz straha od raskidanja suradnje, napravi novi, nepovoljan, ugovor s američkim Ministarstvom obrane za izgradnju dvaju spomenutih predsjedničkih zrakoplova. Ugovor je potpisan na ukupnu vrijednost od 3,9 milijardi dolara, iako je izvorna procjena troškova bila 5 milijardi dolara. Od 2018., naime, Boeing bilježi oko 4,4 milijarde dolara dodatnih troškova u cijelom nizu ugovora s američkim Ministarstvom.

Dave Calhoun, izvršni direktor Boeinga, koji je na poziciju došao dvije godine nakon što je dogovor zaključen, smatra da taj dogovor "Boeing vjerojatno nije smio napraviti".

S druge strane, situacija je osjetljiva i za državu. Andrew Hunter, najviši dužnosnik za civilne nabave američkih Zračnih snaga, napomenuo je da, usprkos kašnjenju, nikakvih dodatnih troškova za proračun neće biti. Air Current, publikacija avioindustrije, izvijestila je o tihom nezadovoljstvu s Boeingom koje vlada među dužnosnicima Pentagona.

U posljednjih 15 godina Boeing je s Pentagonom sklopio 324,5 milijardi dolara vrijedne poslove, što je najveća vrijednost odmah nakon Lockheed Martina, koji je dogovorio 547,7 milijardi dolara. Ipak, Boeing svake godine gubi ukupno 4,4 milijarde dolara kroz niz ugovora s državom, uključujući tanker za punjenje gorivom KC-46A, trošak treninga pilota za T-7A Red Hawk, bespilotnu letjelicu MQ-25 i svemirsku kapsulu Starliner.

Što se civilnog dijela njihova poslovanje tiče, odnosno proizvodnje putničkih zrakoplova, Boeing i tu bilježi probleme, primjerice, isporuke širokotrupnih 777X i 787 Dreamlinera su obustavljene, dok 737 Max ima zaostalih narudžbi nakon što su dva kobna pada dovela do njihova prizemljenja.