NOVI POLOŽAJ

Blair otpao, sada se traži predsjednica Europske Unije

U izboru prvih ‘pravih’ šefova EU pazi se na zemljopisni balans, a i na to da na čelu ne budu samo muškarci
 AP

BRUXELLES - Europska Unija uskoro će početi, ali i brzo završiti izbor predsjednika Vijeća EU i visokog predstavnika za zajedničku vanjsku politiku.

Klausov potpis

Iako se i dosad u medijima i kuloarima spekuliralo o tome, formalnu raspravu spriječilo je švedsko predsjedništvo koje želi pričekati dovršetak formalne procedure ratifikacije Lisabonskog ugovora. Kako su nakon summita u petak napokon uklonjene političke prepreke za ratifikaciju u Češkoj, treba pričekati i da češki ustavni sud da konačno mišljenje o tome krši li primjena ovog ugovora i na koji način češki ustav. Inače, taj je sud već jednom dao mišljenje da Lisabonski ugovor ne krši češki ustav, ali nakon toga je skupina senatora opet pokrenula to pitanje.

Bude li presuda ista, tada će, kako je najavio, češki predsjednik Vaclav Klaus konačno, kao posljednji od šefova država, potpisati ratifikaciju i Lisabonski će ugovor stupiti na snagu. Nakon toga švedsko će predsjedništvo sazvati izvanredni summit na kojem će se birati novi, prvi predsjednik EU i novi, prvi ministar vanjskih poslova EU. Glavni favorit za prvu funkciju bio je, sve do petka, bivši britanski premijer Tony Blair, ali sada je gotovo ispao iz konkurencije. Nisu ga podržali niti njegovi socijalisti, a većina lidera smatra da on ne bi bio prava osoba.

Opet smeta Haider

Od ostalih kandidata sve se češće spominje ime luksemburškog premijera Jean- Claudea Junckera, ali bez izgleda nije ni bivši austrijski premijer Wolfgang Schüesselt. No, njegova je politička hipoteka koaliranje s pokojnim Jörgom Haiderom, kada se Austrija našla pod sankcijama EU.

U igri je i sadašnji nizozemski premijer, Jan Peter Balkenende, ali njegovi su ministri u petak izjavili kako bi radije da on ostane premijer. Izgledi bivšeg španjolskog premijera Felipea Gonzalesa također nisu veliki jer u EU paze na geografsku ravnotežu i smatraju kako ne bi bilo dobro da na čelu Komisije bude Portugalac Barroso, a na čelu EU Španjolac. Članicama sa sjevera to nikako ne bi bilo drago.

Tu je i pitanje ravnopravnosti spolova. Na čelu Komisije i Parlamenta su muškarci pa se stoga sve glasnije govori kako bi onda treće vodeće mjesto trebala dobiti žena. Kao kandidatkinje se spominju Vaira Vike-Freiberga, bivša predsjednica Latvije, sadašnja finska predsjednica Tarja Halonen ili bivša irska predsjednica Mary Robinson.

8000 diplomata

Britanci bi na kraju ipak mogli biti jako zadovoljni. Naime, ako Blair ie postane predsjednik, tada rastu šanse da prvi inozemni ministar EU bude sadašnji šef britanske diplomacije David Miliband. Ta je pozicija izuzetno važna jer će visoki predstavnik biti istodobno i potpredsjednik Komisije te nadzirati mrežu predstavništava EU u svijetu s više od 8000 diplomata i golemim proračunom.

Javier Solana, sadašnji visoki predstavnik, sigurno odlazi iz Bruxellesa. On je na tom položaju od njegova uvođenja, prije gotovo deset godina. Budući da je prije toga bio glavni tajnik NATO-a, upravo je to vjerojatno onemogućilo kandidaturu Jaapa de Hoopa Scheffera, koji je donedavno bio glavni tajnik NATO-a.

Jose Barroso ubrzo će dobiti i imena predstavnika članica za novi sastav Komisije te im dodijeliti i resore. Onda bi svakog pojedinačno trebao odobriti Parlament u odborima. Cijela bi se procedura trebala dovršiti do Nove godine. No, nije isključeno da bude i nekih problema jer je upravo Barroso prije pet godina zbog protivljenja Parlamenta morao tražiti nove kandidate iz zemalja članica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:04