Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika, među kojima je i istaknuta oporbena aktivistica Marija Kolesnikova, nakon što su Sjedinjene Američke Države pristale ukinuti dio sankcija toj istočnoeuropskoj zemlji. Među oslobođenima je i dobitnik Nobelove nagrade za mir Ales Bjaljacki, javlja BBC.
Oslobođenja su se dogodila nakon razgovora u Minsku s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bjelorusiju, Johnom Coaleom.
SAD je pristao ukinuti sankcije na potašu, ključnu sirovinu u proizvodnji gnojiva i jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda zemlje na čijem je čelu predsjednik Aleksandar Lukašenko, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Kako se odnosi između dviju zemalja budu normalizirali, postupno će se ukidati sve veći broj sankcija", izjavio je Coale.
Europska unija i dalje ne priznaje Lukašenka kao legitimnog predsjednika Bjelorusije.
Kolesnikova se u zatvoru nalazi od 2020. godine, a velik dio vremena provela je u samici.
Njezina sestra Tatjana, koja se neumorno zalagala za njezino oslobađanje, ubrzo je s njom razgovarala putem video-poziva te potvrdila vijest za BBC.
Ukrajinci: ‘Priprema se razmještanje lansirnih sustava za Orešnik‘
Očekuje se da će skupina oslobođenih zatvorenika uskoro stići u glavni grad Litve, Vilnius, dok se ispred američkog veleposlanstva već okuplja veći broj ljudi.
Bjelorusija je u rujnu pustila na slobodu 52 zatvorenika raznih nacionalnosti, nakon apela američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Sjedinjene Države ukinule su tada sankcije bjeloruskoj državnoj zrakoplovnoj kompaniji u zamjenu za oslobađanje zatvorenika, a John Coale rekao je da Washington želi ponovno otvoriti svoje veleposlanstvo u Minsku, ukazujući na mogućnost poboljšanja odnosa između dviju zemalja.
Američki predsjednik prije toga je rekao kako vjeruje da će Bjelorusija pustiti mnoge od stotina političkih zatvorenika koje drži i da je o tom pitanju razgovarao s bjeloruskim predsjednikom, kojeg je tada nazvao nazvao "vrlo cijenjenim čovjekom".
Od tada su odnosi SAD-a i Lukašenka zatoplili, iako su zapadne sile, uključujući SAD, EU i Veliku Britaniju, nametnule niz sankcija Bjelorusiji posljednjih godina zbog kršenja ljudskih prava i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
Lukašenko je dozvolio ruskom čelniku Vladimiru Putinu, čiji je najbliži saveznik, da iskoristi njegovu zemlju kao platformu za napad na Kijev na početku sveobuhvatne invazije na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine.
U međuvremenu, The Kyiv Post prenosi informacije ukrajinskog medija Ukrinform, koji javlja da se Rusija priprema za razmještanje lansirnih sustava za svoje balističke rakete srednjeg dometa Orešnik, koji može nositi nuklearne bojeve glave, u Bjelorusiji kao dio izvršavanja pritiska na Europu, priopćila je Ukrajinska vanjska obavještajna služba (SZRU).
Lukašenko tražio Orešnik, Putin rekao do kraja 2025
Oleh Ivaščenko, šef agencije, rekao je da je ukrajinska obavještajna služba pratila pripreme za raspoređivanje, uključujući izgradnju vojnih objekata za lansere, nadzorne sustave i komunikacijsku infrastrukturu. "Ove mjere još nisu dovršene", dodao je.
Ivaščenko je rekao da će raspoređivanje omogućiti Rusiji skraćivanje vremena leta tih raketa i izvođenje iznenadnih udara na europske prijestolnice.
Krajem 2024. bjeloruski čelnik zatražio je postavljanje najnovijeg ruskog oružja na teritorij Bjelorusije, uključujući sustav Orešnik, a Putin je odgovorio kako smatra mogućim to učiniti u drugoj polovici 2025. godine.
Rusija je prošle godine, 21. studenoga ujutro, ispalila novu hipersoničnu balističku raketu Orešnik na grad Dnipro u istočnoj Ukrajini. U udaru su oštećene zgrade i ranjeni deseci ljudi.
Ispostavilo se da je to tada na Zapadu nepoznato oružje oružje varijanta ruskog projektila RS-26, 40-tonskog projektila na čvrsto gorivo sa šest neovisno ispaljujućih bojevih glava dometa do 5500 kilometara, čije je ime javnosti ubrzo nakon udara otkrio ruski vođa Vladimir Putin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....