U Minsku su objavili da s ukrajinske granice povlače neke svoje jedinice, odnosno vraćaju ih u njihove baze, a navodno se radi o 38. desantnoj brigadi koja "stoluje" u Brestu, gradu na poljskoj granici. No istodobno provode hitnu provjeru bojne gotovosti svoje vojske, a u tijeku su i zajedničke vojne vježbe s ruskom armijom.
Upravo zato, piše Ukrajinska pravda, u ukrajinskom Ministarstvu obrane kažu da ne treba donositi ishitrene zaključke te ne vjeruju previše u bjeloruske "dobre namjere". Doduše, zamjenik načelnika Glavnog stožera ukrajinske vojske, Aleksij Gromov, rekao je za ukrajinsku redakciju BBC-ja da je trenutačno opasnost od "bjeloruskog uključenja u rat ili ruskog frontalnog napada s teritorija Bjelorusije" minimalna, ali Andrij Jermak, šef Ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, smatra da je ruska strategija tijekom zime "razvući ukrajinske snage" od istoka do zapada te do godišnjice početka agresije "okupiti dovoljno snaga uz bjelorusko-ukrajinsku granicu" (podsjetimo, Kijev je udaljen od granice samo oko 150 kilometara).
Naime, Rusi koncentriraju svoje snage u Bjelorusiji, nedaleko od ukrajinske granice, a govori se o deset tisuća mobiliziranih vojnika koji su već raspoređeni na tom području. Osim toga, s bjeloruskog teritorija raketiraju se i ciljevi u Ukrajini. Kijev zbog toga smatra Bjelorusiju "stranom u sukobu".
Andrij Demčenko, glasnogovornik pograničnih snaga Ukrajine, kaže kako njihovi obavještajni podaci ne govore o nekom značajnijem premještanju bjeloruskih trupa. Smatra da se možda radi samo o redovitoj zamjeni snaga, ali se ne očekuje povećana koncentracija novih snaga uz granicu. Doduše, Demčenko je uvjeren da Moskva želi gurnuti Bjelorusiju u rat te samo čeka pogodan trenutak.
Neki analitičari smatraju da bi početkom godine Rusi - uz pomoć bjeloruske vojske ili bez nje - mogli početi novu ofenzivu prema Kijevu i zapadnim dijelovima Ukrajine. O otvorenom sudjelovanju bjeloruske vojske već se dugo spekulira, a razlog zbog kojeg se oni još nisu izravno uključili jest to što se smatra da bi uključivanje Bjelorusije u rat destabiliziralo situaciju u samoj zemlji i dovelo u pitanje stabilnost Lukašenkova ionako rovitog režima, koji se održava isključivo na ruskoj ekonomskoj i vojno-obavještajnoj pomoći.
Spominje se još jedan razlog, a to je da bi u tom slučaju "oslabjela" zaštita granice prema Poljskoj i baltičkim državama. Doduše, Aleksandar Lukašenko često upozorava da bi Bjelorusija mogla biti meta napada iz Ukrajine, pa mnogi smatraju da mu to može poslužiti kao povod za "preventivni napad". No vjerojatno ne prije početka sljedeće godine. Ukrajina uz granicu s Bjelorusijom gradi zaštitne rovove i ograde te postavlja minska polja.