Izvoz oružja iz Bosne i Hercegovine gotovo se udvostručio u prva četiri mjeseca ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine, pokazuju službeni podaci objavljeni u ponedjeljak. Prema tim informacijama, Sjedinjene Države su top odredište za oružje iz BiH.
Vrijednost isporuka je 133 milijuna konvertibilnih maraka (KM), odnosno 68 milijuna eura ili gotovo 98 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Državne agencije za statistiku. Agencija nije precizirala o kojim se vrstama oružja i streljiva radi, prenosi Defense Post.
Radio Sarajevo piše, pozivajući se na Vanjskotrgovinsku komoru BiH, da u izvozu Bosne i Hercegovine općenito postoje znakovi oporavka, s naglaskom na rastu izvoza u travnju, a da su ključni faktori oporavka upravo rast izvoza oružja i streljiva za 66 milijuna KM, odnosno 33,5 milijuna eura. Izvoz oružja i streljiva, prema ovim informacijama, bilježi 97 posto rasta.
Ministar obrane BiH Zukan Helez nedavno je pohvalno govorio o, kako je rekao, "širenju industrije oružja" u zemlji. Rekao je da lokalne tvornice proizvode streljivo, uključujući "rakete i granate", koje se izvoze "po cijelom svijetu, od Sjedinjenih Država do Bliskog istoka i zemalja Europske unije".
Poklapanje s ruskom invazijom na Ukrajinu
Lokalni mediji izvijestili su da se povećanje odnosi uglavnom na izvoz streljiva u Sjedinjene Države i Slovačku, ali i u Bugarsku te Srbiju.
U 2023. godini, pak, izvoz oružja i streljiva iz BiH iznosio je ukupno 163 milijuna eura, što je povećanje od 26 posto u odnosu na prethodnu 2022. godinu.
Povećanje se podudara s ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači pretprošle godine, iako BiH nema sklopljen ugovor s Ukrajinom. Ipak, nekoliko lokalnih medija nedavno je izvijestilo da dio streljiva završava na ukrajinskim bojištima. RTRS, televizija entiteta Republika Srpska, u nedjelju je citirala političkog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, saveznika Kremlja, koji je rekao da njegov entitet sprječava "izravni izvoz" oružja i streljiva u Ukrajinu.
No, kako su izvještavali mediji u BiH, na raznim profilima na društvenoj mreži X, koji se bave praćenjem oružja koje se koristi na ukrajinskom ratištu, objavljenje su fotografije projektila proizvedenih u Bosni i Hercegovini.
Tijekom summita u veljači u Tirani, glavnom gradu Albanije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na hitnu isporuku oružja i streljiva njegovoj zemlji te je govorio o želji svoje vlade da organizira "ukrajinsko-balkanski forum o obrambenoj industriji".
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH u prvoj polovici prošlog mjeseca izvijestilo je o rastu izvoza oružja iz BiH, objavivši da je prvom tromjesečju ove godine utrostručen izvoz oružja i streljiva iz zemlje. Navedeno je da se najveći dio izvoza odnosi na proizvode koji uključuju bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slično vojno streljivo i dijelove te ostalo streljivo i projektile.
Amerikanci zainteresirani za vlasništvo
Kada se to uzme u obzir, navelo je Ministarstvo, ne iznenađuje interes američkih kompanija za sudjelovanje u vlasničkoj strukturi bosanskohercegovačkih tvrtki iz namjenske industrije.
Američka kompanija Regulus Global, kako se navodi, početkom svibnja je preuzela 33 posto dionica vogošćanskog Pretisa i 23 posto dionica Binasa iz Bugojna. Tvrtka Pretis, specijalizirana za proizvodnju granata, iskazala je milijunsku dobit, a jedna od kompanija koja je prošle godine drastično povećala prihode je Binas.
U bosanskohercegovačkim tvrtkama proizvode se, između ostalog i oklopna vozila, topnički sustavi velikog kalibra, pješačko oružje, razne vrste streljiva.
U siječnju je Radio Sarajevo, pozivajući se na podatke Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), izvijestio da je tijekom 2023. godine BiH najviše oružja izvezla u SAD, a slijedili su Bugarska i novi značajan kupac, Irak. Bile su tu nadalje i Saudijska Arabija, Srbija, Švicarska, Crna Gora, Nigerija te Hrvatska.
Bosanskohercegovačke tvornice oružja i streljiva osnovane su još u vrijeme kada je zemlja bila dio SFRJ. Prema procjenama stručnjaka, BiH je opskrbljivala polovicu vojnih kapaciteta bivše države.