Ako američka vlada ne želi poslati kopnene snage da se bore s IS-om, neka pusti privatne kompanije da dovrše posao”, izjavio je ovih dana osnivač najpoznatije kompanije plaćenika - osiguravajuće privatne kompanije Blackwater. Posao koji su ‘dovršili’ u Iraku, gdje je kompanija optužena za ubojstva civila, naplatili su, prema medijskim napisima, milijardu dolara.
‘Blackwater bi ih satrao’
On, Erik Prince, kršćanski fundamentalist i milijarder, koji trenutno vodi novi biznis u Africi, kazao je: “Da se okupi stara ekipa iz Blackwatera, siguran sam da bi mogli brzo spremiti za udare jednu brigadu.” I to bi, prema njegovu mišljenju, bila ta kopnena snaga potrebna za poraz IS-a u Iraku i Siriji. Prince je najbolji primjer da je rat profitabilan posao. No tko to plaća i koliko?
Nezavisni institut za strateške i proračunske procjene, CSBA, objavio je procjenu troškova borbe protiv IS-a u Siriji i Iraku. Američke vojne operacije na tom području zasad, točnije do 24. rujna, koštale su, kako je procijenio taj institut, između 780 i 930 milijuna dolara. Kakav se ceh može očekivati u budućnosti ovisi pak o duljini trajanja sukoba, intenzitetu zračnih udara i hoće li kopnene snage krenuti u akciju.
No procjene kažu sljedeće: U slučaju umjerene razine zračnih operacija i slanja 2000 kopnenih vojnika troškovi će biti između 200 i 320 milijuna dolara po mjesecu. Ako se pojačaju zračne operacije i pošalje 5000 vojnika troškovi se dižu na 350 i 570 milijuna dolara mjesečno. Ako akcije uključe 25.000 kopnenih vojnika, kako neki traže, konačna računica skače na 1,1 do 1,8 milijardi dolara. Mjesečno.
Procjena cijene rata
Kad se ta cifra prebaci u godišnji plan, u slučaju akcija nižeg intenziteta, samo sa zračnim udarima, riječ je o cijeni od 2,4 do 3,8 milijardi dolara. U slučaju srednjeg intenziteta zračnih napada riječ je o 4,2 do 6,8 milijardi dolara, a slanje većeg kopnenog kontingenta značilo bi slijevanje 13 do 22 milijarde dolara u taj rat u samo jednoj godini.
Erik Prince istupom za pojedine američke medije kaže kako u akciju trebaju uskočiti privatni kontraktori koji, prema njemu, imaju veću šansu da ‘dovrše posao’, a i riješili bi problem negativnog javnog mišljenja vezano za kopnenu ofenzivu. Prince je pozvao i republikance da se za to založe u Kongresu.
Pet tisuća kontraktora
No već je ranije ove godine objavljeno da iračka vlada na plaći ima 5000 plaćenika, od čega su 2000 Amerikanci. Reporteri s terena javljaju kako je na iračkom tlu barem 1200, a neki kažu i 1600 ‘posebnih vojnih savjetnika’ sa Zapada. Čak je i Stars and Stripes objavio da američka vojska poziva kontraktore da pomognu iračkoj vladi. U proteklom desetljeću u Iraku i Afganistanu američka je vlada, pak na kontraktore potrošila 200 milijardi dolara. Kad se na kraju priče pristupilo raščišćavanju računa ispostavilo se da je između 30 i 60 milijadri dolara potraćeno, zloupotrebljeno ili pokradeno, a za najmanje šest milijardi dolara se ne zna gdje je nestalo.
Američki Kongres povećao je vojni budžet, ali je,kako ističu kritičari rata, zato ‘srezao’ budžet za ‘bonove za hranu’ za najsiromašnije Amerikance za čak 8,7 milijardi dolara. Rezanjem bonova za hranu 850.000 američkih obitelji ostat će bez prijekopotrebnog novca - oko 90 dolara mjesečno. S druge strane, u američkim ratovima iz proteklog desetljeća, nestalo je ili je zbog nedovoljnog nadzora potraćeno 12 milijuna dolara dnevno.
Traje Bitka za Kobane, IS napreduje i u iraku
Džihadisti iz skupine IS nastavljaju s pritiskom na sirijski grad Kobane blizu granice s Turskom dok UN strahuje od pokolja većinom kurdskog stanovništva kojeg brane sve slabije kurdske snage pešmerge. Američki zrakoplovi izveli su dva napada na položaje IS-a na istoku i jugu tog grada. Ako grad padne u opasnosti je 13.000 ljudi. U gradu je, naime, ostalo oko 700 ljudi, dok je 12.000 u bijegu, no nisu prešli tursku granicu. Iz UN-a se apelira na Ankaru da otvore granični prijelaz i dozvole prelazak kurdskih boraca koji čekaju da pomognu suborcima koji brane taj grad. Diljem Turske ne smiruju se neredi, odnosno pobune kurdske manjine protiv vlasti koja je zasad neumoljiva. Ankara je istaknula da ne namjerava pokrenuti kopnenu invaziju kojom bi se suzbili islamisti, a Kurdi, kojih je nekoliko desetaka poginulo u okršajima s turskom policijom, tvrde da premijer Erdogan dopušta masakr njihovih sunarodnjaka . U sjeni vijesti o Kobaneu, pak, jednako je opasan razvoj događaja u Iraku. Naime, u opasnosti od pada je i Anbar, zapadna provincija u Iraku, u kojoj se nalazi druga najveća brana u zemlji. Neki predviđaju da bi ta provincija mogla pasti za desetak dana. Iz Irana se, pak, čuju vijesti da je Teheran spreman “praktično pomoći” Asadovoj vladi. ( A. H.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....