Vladimir Putin u svojoj službenoj biografiji tvrdi da je u vojsci stekao čin generala.
No, Oleg Kalugin, bivši visokopozicionirani KGB-ovac i oštar Putinov kritičar u svojoj novoj knjizi navodi da to nije istina.
'Putin je bio samo major u KGB-u, a s tog mjesta odstupio je 1991. godine. Da je u službi ostao još godinu dana bio bi unaprijeđen u generala, ali nije', izjavio je Kalugin u intervjuu za RFE/RL.
Kalugin inače živi u Americi, jer je u Rusiji bio osuđen zbog izdaje i trebao je otići na odsluženje zatvorske kazne u trajanju od 15 godina'.
'Putinovo imenovanje za ravnatelja agencije koja se smatra nasljednicom zloglasnog KGB-a stoga je sporno, jer su samo generali mogli biti imenovani na tu poziciju', objašnjava Kalugin.
'Putin je ravanteljem Federalne službe sigurnosti (FSB), inače imenovan 1998. godine.
Ovaj bivši KGB-ovac također tvrdi da je zapravo FSB iza seks skandala koji je okončao karijeru ruskog tužitelja Jurija Skuratova 1990-te.
Kalugin kaže kako su Skuratovu smjestili seks skandal kako bi ga spriječili da istražuje koruptivne ugovore koje je navodno dogovarao bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin, čovjek koji je Putina doveo na vlasti, i njegovi najbliži suradnici, uključujući i njegove dvije kćeri.
'Bila je to specijalna operacija FSB-a koja je za cilj imala uz pomoć video snimke diskreditirati visokorangiranog dužnosnika. Na snimci jest čovjek koji sliči Skuratovu, i on je u krevetu s prostitutkama, no nikada nije dokazano da je to on', tvrdi Kalugin.
U ovom intervjuu Kalugin također otkriva imena još dvojce suradnika KGB-a: Vladimir Žirinovski ali i pokojni patrijarh Aleksej. 'osobno sam poznavao patrijarha Alekseja, i priznao mi je da je crkva u sovjetsko doba morala surađivati s tajnom službom kako bi opstala', navodi Kalugin.
Kalugin se osvrće i na ubojstvo bugarskog pisca i disidenta Gergija Markova u Londonu u jeku hladnog rata. Markov je bio pisac i novinar koji je napustio Bugarsku 1969. godine. U razdoblju od 1975. do 1978. radio je za BBC i Radio slobodnu Europu, i svojim je prilozima kritizirao komunističku vladu. Mnogi Bugari su potajice slušali njegove radijske priloge.
Kalugin tvrdi da je Markova ubila bugarska tajna služba, te da je J urij Andropov, koji je u to doba bio na čelu KGB-a, dao zeleno svjetlo za operaciju.
'Markov, tada nastanjen u Londonu, bio je otrovan vrhom kišobrana dok je čekao autobus na mostu Waterloo. To se dogodilo 1978. godine.
Umro je dva dana kasnije, a njegova supruga i tada dvogodišnja kćer još uvijek ne znaju cijelu istinu', govori Kalugin.
Kalugin je osobno u Londonu bio priveden i ispitan zbog povezanošću ruskih službi s ovim ubojstvom. Pušten je iz pritvora bez ikakvih optužbi.
Ubojice Markova nikada nisu otkriveni.
Kalugin je, inače, povezan i sa slučajem Aleksandra Litvinenka, bivšeg dužnosnika FSB-a koji je umro u Londonu u studenom 2006. godine, nakon što je popio čaj otrovan polonijem.
Kalugin vjeruje da je Litvinenko stradao jer je počeo otkrivati neka tajne iz Putinove privatne biografije.
Kaže da je upozorio Litvinenka na opasnost zbog iznošenja po Putina kompromitirajućih detalja: 'Nazvao sam ga i rekao mu da ne bi smio javno objavljivati takve detalje iz Putinovog privatnog života. Nakon toga je umro. Moje upozorenje stiglo je prekasno'.
No, niti stradavanje Litvinenka nije spriječilo Kalugina da nastavi otvoreno kritizirati Putina i njegovu politiku.
Na pitanje nije li ga strah da ne doživi istu sudbinu kao markov i Litvineko, kalugin odgovara: 'Štite me utjecajni ljudi iz najužeg kruga ljudi bliskih Putinu'.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....