Burne reakcije u BiH zbog plana iz Hrvatske: ‘To bi ugrozilo oko 300 tisuća stanovnika‘; ‘Zamislite da se gradi iznad Dubrovnika‘

Političari i nevladini aktivisti u Bosni i Hercegovini vjeruju kako još mogu ishoditi promjenu odluke da Hrvatska svoj centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada izgradi na Trgovskoj gori te najavljuju kako će svoju borbu za to nastaviti kroz međunarodne strukture, odnosno kroz mehanizme Espoo konvencije.

To su u utorak najavili koordinator bosanskohercegovačkog pravnog i stručnog tima zaduženog za Trgovsku goru Borislav Bojić i ministar prostornog uređenja i graditeljstva Republike Srpske Bojan Vipotnik.

Nakon što je Hrvatski sabor u ponedjeljak izglasao zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kojim se osigurava prostorno-plansko utvrđivanje lokacije centra te uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uz definiranje Čerkezovca na Trgovskoj gori kao preferirane lokacije, u BiH se nižu negativne reakcije temeljene na tvrdnjama kako će se time ugroziti okoliš u toj zemlji, odnosno oko 300 tisuća stanovnika područja koje gravitira prema odlagalištu.

U bivšoj vojarni Čerkezovac trebala bi biti podignuta potpuno nova građevina za skladištenje nisko- i srednjeradioaktivnog otpada, uključujući onaj iz Nuklearne elektrane Krško.

"Ovim zakonom Hrvatska šalje poruku da je sve završeno, ali to jednostavno nije točno. Ne postoji niti jedna institucija u Bosni i Hercegovini koja je suglasna da se radioaktivni otpad odlaže neposredno na granici i da ugrožava oko 300 tisuća stanovnika", kazao je Bojić za televiziju N1.

Sličnu ocjenu je iznio i ministar u vlasti RS Vipotnik. On je, odgovarajući na zastupnička pitanja na sjednici entitetskog parlamenta održanoj u utorak, ustvrdio kako je usvajanje zakona u Hrvatskom saboru temeljeno isključivo na političkoj odluci, i to bez konzultacija sa stručnjacima.

"Mi na to imamo spreman odgovor", kazao je Vipotnik, pojašnjavajući kako je to "sučeljavanje" predstavnika Hrvatske i BiH planirano za svibanj u tajništvu Espoo konvencije.

I BiH i Hrvatska potpisnice su konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, pa u BiH vjeruju kako im to pruža mogućnost osporavanja zakona koji je donio Hrvatski sabor.

Tema gradnje odlagališta na Trgovskoj gori među rijetkima je koja je povezala političare u BiH iz oba entiteta, pa tako potporu planovima da se taj projekt ospori pružaju i stranke iz Federacije BiH.

Šef Kluba zastupnika vladajućeg SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović ocijenio je kako se ovime dovode u pitanje dobrosusjedski odnosi.

"Zamislite da mi predložimo da se odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada gradi iznad Dubrovnika i da im objašnjavamo, kao oni nama, da nemaju razloga za brigu, da to nije štetno. Kakva bi bila reakcija iz Hrvatske? Da su planirali izgradnju odlagališta u okolici Zagreba, ja bih vjerovao u ono što govore. Ovako, nemam nikakvo razumijevanje za odabir lokacije", kazao je Magazinović.

Slična je i reakcija oporbene Stranke demokratske akcije (SDA). Iz te su se stranke u utorak očitovali izjavom u kojoj su naveli kako je zakon koji je usvojio Hrvatski sabor "demonstracija bahatosti i nastavak agresivnog gaženja interesa Bosne i Hercegovine i njezinih građana", a Hrvatsku su pozvali da zakon opozove.