Bidenovih prvih 100 dana: Koja obećanja je ispunio, koja nije i zašto je izazvao strah kod 53% Amerikanaca

Američki predsjednik Joe Biden u petak će obilježiti prvih 100 dana s neznatnom većinom Amerikanaca koji podržavaju što je do sada napravio.

Istraživanje ABC Newsa i Washington Posta pokazalo je da Bidena podržava većina Amerikanaca (52%), a 42 posto ispitanika se izjasnilo da ne podržava njegov dosadašnji rad.

Slično pokazuju i ostale ankete. Primjerice, anketa NBC-ja pokazuje da Bidena podržava 53 posto Amerikanaca, odnosno 90 posto demokrata, 61 posto neovisnih i samo 9 posto republikanaca.

Anketa CNN-a koju je proveo SSRS utvrdila je da 53 posto Amerikanaca odobrava način na koji vodi posao, a 59 posto smatra da je održao svoja predizborna obećanja.

Anketa koju je za CBS proveo YouGov pokazuje da Bidena podržava 58 posto, a 42 posto ne odobrava njegov rad. Istraživanje Pew Research ima slične rezultate - 59 posto odobrava način na koji Biden obavlja svoj posao predsjednika, dok 39 posto ne odobrava.

Biden je u prvih 100 dana mandata potpisao ukupno 42 izvršne uredbe, uključujući ukidanje dozvole za naftovod Keystone XL, naredio je maske na saveznim posjedima i produžio zabranu deložacija tijekom pandemije. To je najviše izvršnih uredbi koje je jedan predsjednik potpisao u prvih 100 dana od Harryja Trumana.

Mali učinak u odnosu na prethodnike

No, kad se pogledaju Bidenovi prijedlozi koji su postali zakon, samo je 11 takvih prijedloga, što je vrlo mali broj (Trump je imao 28, Obama 14, a Roosevelt čak 76 zakona u prvih 100 dana predsjedanja). Zakon po kojem će Biden ostati zapamćen je gotovo dva bilijuna vrijedan paket fiskalne pomoći.

Jedno od obećanja koje je dao u prosincu je 100 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa u prvih 100 dana njegova mandata. To je obećanje vrlo brzo ostvario (59. dan predsjedanja), a do kraja 100. dana mandata broj danih cjepiva prešao je brojku od 200 milijuna doza.

Biden je također potpisao izvršnu uredbu koja naređuje Amerikancima nošenje maski na saveznim posjedima, kao i tijekom međudržavnih putovanja avionima, vlakovima i autobusima; poticao je građane da nose maske i surađivao s guvernerima i gradonačelnicima oko pitanja nošenja maski.

Što se tiče obećanja da će većina škola ostati otvorena ili će se otvoriti, to je obećanje gotovo ostvario. Prema podacima američkog Ministarstva obrazovanja, 49% škola nudi mogućnost cjelodnevne i fizičke nastave.

Zastupnički dom Kongresa u ožujku je odobrio njegov prijedlog paketa fiskalnih poticaja za oporavak od pandemije u iznosu od 1,9 bilijuna dolara. Biden je također predstavio plan ulaganja u infrastrukturu vrijedan 2,25 bilijuna dolara koji će biti predstavljen u Kongresu u narednim tjednima.

Prema anketi ABC Newsa i Washington Posta, oko 65 posto Amerikanaca podržalo je Bidenov paket pomoći za pandemiju, gotovo isti broj ispitanika (64 %) podržava njegov način upravljanja pandemijom i procesom cijepljenja.

Bez republikanske podrške

Ono što nije uspio ostvariti je osigurati podršku republikanskih zastupnika. Naime, paket pomoći težak gotovo dva bilijuna dolara nije dobio niti jedan glas republikanaca, što bi moglo predstavljati određeni problem za vladu Joea Bidena jer se može protumačiti da se radi o stranački, a ne nacionalno važnom zakonu.

Također, još uvijek nije ostvario obećanje o povećanju stopa poreza na dobit s 21% na 28%.

Biden je također potpisao izvršnu uredbu o produljenju pauze u plaćanju studentskih zajmova i kamata do kraja rujna te je naredio pregled američkih opskrbnih lanaca.

Bidenova vanjskopolitička platforma temeljila se na povjerenju u međunarodne institucije i snazi multilateralizma. Obećao je ponovno vratiti SAD na globalnu pozornicu s koje ju je, vjerovao je, Trump maknuo. Kao što je i obećao, vratio je SAD u Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Biden se također obvezao vratiti iranskom nuklearnom sporazumu, poznatom kao Zajednički sveobuhvatni akciji plani, međutim, do sada nije postigao sporazum.

Biden je obećao preokrenuti čitav niz Trumpovih čvrstih imigracijskih politika. Kao što je i obećano, prvog dana na vlasti okončao je Trumpovu "zabranu putovanja muslimanima" koja je sprječavala ljude da putuju iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja u SAD. Dao je podršku programu koji omogućava ljudima koji su u SAD došli kao djeca, bez dokumenata, da ostanu u zemlji.

Formirao je radnu skupinu za ponovno ujedinjenje migrantskih obitelji, ali do sada se još niti jedna obitelj nije okupila. Samo 37 posto Amerikanaca podržava njegov rad na imigracijskoj situaciji na američko-meksičkoj granici.

Strah od preglomazne vlade

Ankete pokazuju da građani Bidenu najviše zamjeraju stranačku pristranost, kao i njegov stav prema veličini i ulozi vlade.

Ukupno 53 posto Amerikanaca izražava zabrinutost da će Biden pokušati povećati veličinu i ulogu vlade u društvu, a 40 posto Bidena vidi kao "previše liberalnog", što je više od njegovih prethodnika Baracka Obame i Billa Clintona.

Samo oko 13 posto republikanaca odobrava dosadašnji rad Joea Bidena, a predsjednik ne uživa niti veliku podršku nezavisnih birača (47%). Ranijih godina značajna većina neovisnih podržavala je novog predsjednika nakon prvih 100 dana - naprimjer 75 posto Reagana i 67 posto Obamu.

Šezdeset posto Amerikanaca izjasnilo se kako bi voljeli vidjeti da Biden pokuša dobiti republikansku potporu uvođenjem velikih promjena u svojim prijedlozima.

U konačnici, Biden je treći najlošije ocijenjeni predsjednik u prvih 100 dana od 1945. godine. Manju podršku Amerikanaca u prvih 100 dana mandata imali su samo Donald Trump (42 %) i Gerald Ford (48%).