REAKCIJA BIJELE KUĆE

Biden ne vjeruje Putinu: ‘Invazija je i dalje moguća, informacije o povlačenju nisu provjerene‘

Istaknuo je da su SAD i saveznici spremni uvesti moćne sankcije u slučaju invazije na Ukrajinu

Joe Biden

 Brendan Smialowski/AFP

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je u utorak Rusiju da se povuče s ruba rata i rekao da izvješća da je Rusija povukla dio snaga s ukrajinske granice nisu provjerena te da je napad na Ukrajinu i dalje moguć.

“Građanima Rusije: vi niste naš neprijatelj i ne vjerujem da želite krvavi, destruktivni rat protiv Ukrajine”, rekao je Biden u izjavi iz Bijele kuće.

Biden je rekao da SAD "ne traži izravnu konfrontaciju s Rusijom", ali da će, ako Rusija napadne Amerikance u Ukrajini, "odgovoriti snažno".

Biden je rekao da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO-u spremni na sve što se dogodi i da će Rusija platiti visoku ekonomsku cijenu ako Moskva pokrene invaziju.

Ustvrdio je da mogućnost ruskog napada na Ukrajinu i dalje postoji te da SAD još nije potvrdio izvješća da se dio ruskih snaga povukao iz blizine ukrajinske granice.

"Ruski ministar obrane izvijestio je danas da neke vojne jedinice napuštaju svoje položaje u blizini Ukrajine", rekao je Biden, a prenosi BBC. “To bi bilo dobro, ali to još nismo provjerili. Još nismo provjerili da se ruske vojne jedinice vraćaju u svoje matične baze. Naši analitičari ukazuju na to da su i dalje u prijetećoj poziciji."

"Mi smo spremni odlučno odgovoriti na ruski napad na Ukrajinu, koji ostaje vrlo velika mogućnost", rekao je Biden.

Istaknuo je da su SAD i saveznici spremni uvesti moćne sankcije u slučaju invazije na Ukrajinu.

Međutim, naglasio je da diplomacija treba dobiti sve šanse za uspjeh. Također je rekao da NATO nema rakete u Ukrajini niti ih planira tamo postaviti. Najavio je da će SAD predložiti Rusiji novu kontrolu naoružanja i druge mjere.

Moskva: Povlačimo dio postrojbi

Prva naznaka moguće deeskalacije krize na ukrajinskoj granici dogodila se u utorak kad je Moskva objavila da povlači dio vojnika s tog područja, no Zapad i dalje tvrdi kako je Rusija spremna za napad.

Ruska novinska agencija Interfax je, pozivajući se na ministarstvo obrane, objavila da Rusija povlači dio postrojbi iz južnih i zapadnih vojnih oblasti nakon što su završile vojne vježbe.

Glasnogovornik ruskog predsjedništva kaže da je to najavljivano od početka te da je riječ o "uobičajenom procesu". Ministarstvo je najavilo povlačenje vojske i iz Bjelorusije nakon dovršetka misije za pet dana.

Video povlačenja koje je objavilo rusko Ministarstvo obrane

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova objavila je da će zbog toga "2. veljače 2022. ostati zapamćen kao dan kad je propala zapadna ratna propaganda".

Glavni tajnik NATO saveza iz Bruxellesa poručio je pak da nema deeskalacije dok se Zapad ne uvjeri u "trajno povlačenje" ruskih postrojbi i teške opreme, poručivši da je "Moskva i dalje spremna za napad", no da iz Rusije stižu i pozivi na nastavak diplomatskih pregovora, što je znak za "oprezan optimizam".

Američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield rekla je kako SAD još "ne vidi dokaze" o ruskom povlačenju, no da bi Washington to pozdravio, prenosi agencija Reuters.

U utorak, dan prije no što je dio zapadnih medija predvidio početak ruske invazije, pozivajući se na obavještajne podatke, u Moskvi je prvi put boravio njemački kancelar Olaf Scholz.

Sastanak Putin - Scholz

Ruski predsjednik Vladimir Putin je nakon više od tri sata dugog sastanka s njim rekao da Moskva ne želi rat te da je stoga dala prijedloge o sigurnosnim garancijama "koje će zajamčiti sigurnost svim državama, uključujući i našu".

Scholz je ponovio da je Zapad veoma zabrinut zbog velikog broja ruskih vojnika na ukrajinskim granicama, no istaknuo je i da diplomatska rješenja još nisu izvan dosega.

Rusko povlačenje dobar je znak u tom smjeru, izjavio je kancelar.

Ukrajinski centar za strateško komuniciranje i sigurnost informacija potom je pak objavio da su ministarstvo obrane i dvije ukrajinske banke pod kibernetičkim napadom.

"Ne može se odbaciti da agresor koristi taktiku prljavih trikova jer njegovi agresivni planovi ne djeluju na velikoj skali", priopćio je Centar.

Priznanje Donjecka i Luhanska

Donji dom ruskog parlamenta u utorak je zatražio od Putina da prizna neovisnost dviju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine.

Ruski predsjednik rekao je kako Moskva djelovanje Ukrajinaca prema etničkim Rusima na tom području smatra genocidom, piše Reuters. Odgovorio je da problem dviju regija, Donjecka i Luhanska, treba biti riješen na temelju Minskih sporazuma. Riječ je o dogovorima iz 2014. i 2015. godine koji imaju podršku Vijeća sigurnosti, no nisu implementirani.

Scholz je rekao da se sve strane moraju držati tih sporazuma. Kancelar je u Moskvi naglasio i da je Rusija ključna za održavanje sigurnosti i stabilnosti u Europi te da mora ostati partner na tom polju.

"Za Europljane je jasno da dugotrajna sigurnost ne može biti postignuta protiv Rusije, nego samo s njom", rekao je kancelar.

Dvojica čelnika osvrnula su se i na pitanje Sjevernog toka 2 čija je sudbina vezana za ukrajinsku krizu.

Taj 11 milijardi dolara vrijedan plinovod koji spaja Rusiju i Njemačku u potpunosti je izgrađen, usprkos protivljenju SAD-a i dijela europskih država, no sad čeka odobrenje njemačkih vlasti za početak rada. Zapadni kritičari smatraju da će Moskva koristiti taj plinovod, koji zaobilazi Ukrajinu, u geopolitičke svrhe.

Putin je na konferenciji rekao da je riječ o komercijalnom, a ne političkom projektu te da je Rusija spremna i dalje dostavljati Europi plin i preko Ukrajine, nakon isteka ugovora 2024. godine. Scholz je izjavio kako je i Njemačka predana osiguravanju da plin i dalje prolazi kroz Ukrajinu.

image
Handout/Russian Defence Ministry/AFP

Lavrov poziva na dijalog, Blinken traži 'provjerljivu' deeskalaciju

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je američkog kolegu Antonyja Blinkena u telefonskom razgovoru u utorak na "pragmatičan dijalog" o europskoj sigurnosti, a šef američke diplomacije zatražio je "provjerljivu, vjerodostojnu i značajnu deeskalaciju" na ukrajinskoj granici.

"Lavrov je istaknuo da je agresivna retorika kojom se koriste Washington i njegovi bliski saveznici nedopustiva, pozivajući na pragmatičan dijalog o svim pitanjima koja zaokupljaju Rusiju", ističe se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Šef ruske diplomacije istaknuo je ujedno nužnost "nastavka suradnje" Moskve i Washingtona radi smirivanja napetosti, doznaje se iz istog izvora.

Blinken je u razgovoru zatražio od Lavrova "provjerljivu, vjerodostojnu i značajnu deeskalaciju" na ukrajinskoj granici, navodi se u priopćenju američkog State Departmenta.

"Naglasio je da, iako bi svaka daljnja ruska agresija na Ukrajinu potaknula brz, ozbiljan i ujedinjen transatlantski odgovor, mi ostajemo predani diplomatskom putu i vjerujemo da postoji prilika da se kriza riješi mirnim putem", dodao je glasnogovornik američke diplomacije Ned Price nakon novog telefonskog razgovora dvojice ministara.

Ovaj telefonski razgovor održao se u trenutku kad su Pariz, Berlin i NATO u utorak istaknuli kao "pozitivan" znak najavu o djelomičnom povlačenju ruskih postrojbi razmještenih oko Ukrajine zbog kojih se već tjednima strahuje od ruske invazije i rata većih razmjera.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je na sastanku s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom da Rusija ne želi rat, opetujući da su širenje NATO-a i ukrajinski planovi o članstvu u Savezu prijetnja za njegovu zemlju. (Hina)

Ukrajina: Priznanje separatističkih teritorija bilo bi 'agresija bez oružja'

Rusko priznanje separatističkih teritorija na istoku Ukrajine bilo bi "agresija bez oružja", upozorio je u utorak navečer francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nakon poziva ruskih zastupnika u tom smislu.

"Bila bi to nemoguća situacija, oblik neoružane agresije i neoružano narušavanje ukrajinskog jedinstva i cjelovitosti", istaknuo je pred vanjskopolitičkim odborom Narodne skupštine.

Duma, donji dom ruskog parlamenta, glasovao je u utorak o pozivu predsjedniku Vladimiru Putinu da Rusija prizna neovisnost proruskih separatističkih teritorija koji, uz njezinu potporu, već osam godina ratuju s ukrajinskom vojskom na istoku Ukrajine.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da trenutačno ne postoji "nikakva službena odluka" o tome, ali da zahtjev zastupnika "odražava mišljenje ruskog naroda".

Priznanje tih teritorija značilo bi završetak mirovnog procesa na istoku Ukrajine i ugovora iz Minska potpisanog 2015. pod francusko-njemačkim pokroviteljstvom, po kojemu se na kraju predviđa njihovo vraćanje pod nadzor Kijeva.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od Vladimira Putina da ne prizna neovisnost samoproglašenih republika Donjecka i Luhanska, priopćila je u utorak Elizejska palača.

"Ruski predsjednik je rekao da je riječ o parlamentarnoj inicijativi koju on ne odobrava", dodaje ured francuskog predsjednika. "I ubuduće ćemo biti pozorni i pozvat ćemo ga da ne ispuni Dumin zahtjev".

Francuski ministar vanjskih poslova ujedno je rekao da su francuske škole u Kijevu zatvorene, a obitelji francuskih diplomata mogu, ako žele, napustiti Ukrajinu zbog sve veće napetosti na granici s Rusijom.

"U sadašnjim okolnostima nismo ocijenili prikladnim mijenjati sjedište našeg veleposlanstva", rekao je pak Jean-Yves Le Drian dok su Sjedinjene Države donijele takvu odluku preselivši svoje predstavništvo u Lavov (Ljviv) na zapadu Ukrajine. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:26