POKUŠAJ MIJENJANJA GRANICA

Beograd i Priština ni bliže ni dalje sporazumu, Haradinaj optužuje Mogherini i Hahna

Ramush Haradinaj (lijevo) i Aleksandar Vučić (desno)
 REUTERS

Kosovski premijer Ramush Haradinaj ocijenio je da se zbog izjava šefice eurodiplomacije Federice Mogherini i europskog povjerenika za proširenje i susjedsku politiku Johannesa Hahna o mogućem korigiranju granica Srbije i Kosova izgubilo godinu dana, prenijeli su u ponedjeljak beogradski mediji pozivajući se na prištinsku Gazetu expres.

Njihove izjave o korigiranju granica unazadile su proces dijaloga Beograda i Prištine, rekao je Haradinaj, ustvrdivši kako bi do sada sporazum Beograda i Prištine možda bio potpisan da se nije razgovaralo o toj temi.

U povodu izjave Johannesa Hahna da ne isključuje mogućnost korekcije granica ako se Beograd i Priština o tome usuglase, Haradinaj drži da je to nastavak pogrešaka EU.

"Ostavljati otvorenu mogućnost da se govori o teritoriju i granicama nastavak je pogrešne politike europskih dužnosnika koji, na sreću, uskoro odlaze", prenijela je prištinska Gazeta Haradinajevu ocjenu.

Istodobno, beogradski mediji navode i Hahnovu ocjenu za Washington Post (WP) kako Europska unija ne bi mogla prihvatiti politički sporazum Srbije i Kosova koji bi išao na štetu drugih.

Hahn je, kako prenosi agencija FoNet, naglasio kako bi eventualna razmjena teritorija u svakom slučaju bila samo završni detalj "u mnogo široj slici".

Hahn je za WP, na pitanje o mogućim promjenama granica, istaknuo da bi pravno obvezujući sporazum dviju strana obuhvatio pitanja koja idu mnogo dalje od teme granica.

Ključan element budućeg sporazuma mora biti poštivanje prava manjina, predočio je Hahn, naglasivši kako u ovom momentu nitko ne može predvidjeti što bi mogao biti ishod pregovora.

Kao ključni preduvjet Europske unije Hahn je napomenuo stajalište Bruxellesa da bilo koja vrsta bilateralnog sporazuma Beograda i Prištine treba pridonijeti miru i stabilnosti u regiji Balkana.

Pozitivan pomak ka nastavku dijaloga očekuje se od predstojećeg sastanaka u Berlinu 29. travnja, na koji su čelnici EU pozvali političke vođe balkanskih zemalja.

Poziv su uputile Njemačka i Francuska, a osim predstavnika zapadnog Balkana, najavljeno je i sudjelovanje predstavnika Europske komisije, a tema broj jedan bi trebao biti dijalog između Beograda i Prištine, koji je u blokadi već nekoliko mjeseci.

Srbijanski mediji su ranije prenijeli poruku Njemačke da će nakon europskih izbora u svibnju, u sklopu balkanske strategije EU, biti predstavljen novi plan za rasplitanje kosovskog čvora o kojem se Beograd i Priština dosad nisu uspjeli dogovoriti.

Tenzije između dviju strana dodatno je prošle godine i posljednjih mjeseci pridonijelo lobiranje Beograda da se Kosovo ne primi u međunarodne organizacije Interpol i UNESCO te odmazda Prištine uvođenjem carinske pristojbe od 100 posto na proizvode iz Srbije (i BiH).

Beograd optužuje Zapad i EU kako nisu dovoljno snažno i ozbiljno pritisnuli Prištinu da carinskim ratom prestane kršiti SSP s EU i sporazum CEFTA. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić istodobno kategorički poručuje da će se vratiti za pregovarački stol tek kad Priština ukine pristojbe.

S druge strane, Skupština Kosova usvojila je nedavno pregovaračku strategiju čija je najbitnija točka da Srbija treba priznati neovisnost Kosova u sadašnjim granicama, što državni vrh u Beogradu eksplicitno odbacuje kao mogućnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 20:49