NAJMLAĐI PREMIJER

‘Bébé Macron‘ mora zaustaviti nalet desnice, javnost skeptična: ‘Specijalizirao se za aroganciju i prezir!‘

Gabriel Attal je sa svoje 34 godine postao najmlađi šef francuske vlade i prvi otvoreno homoseksualni premijer

Pred Attalom, kod kojeg mnogi kritiziraju manjak političkog iskustva, veliki su izazovi: europski izbori i Olimpijske igre

 Bertrand Guay/Afp

Nazivaju ga "bébé Macron". Sa smeđom kosom, smeđim očima, ambicioznošću i popularnošću, po izgledu i po uvjerenjima, Gabriel Attal i Emmanuel Macron izrazito su slični. Ovog je utorka francuski predsjednik ponudio mjesto premijera svom ministru obrazovanja.

Attal je naslijedio premijerku Élisabeth Borne, predsjednikovu treću premijerku od početka prvog mandata 2017. Sa svoje 34 godine Attal je najmlađi šef francuske vlade. Također, on je postao prvi premijer koji je javno priznao svoju homoseksualnu orijentaciju. Attal je u vezi sa Stéphaneom Séjournéom, također pristašom Macrona. Séjourné je glavni tajnik Macronove stranke Renaissancea, te europski zastupnik i predsjednik skupine Renew Europe u Europskom parlamentu.

Na ceremoniji primopredaje u Elizejskoj palači, Attal je obećao "odvažnost i pokret" pod svojim vodstvom. "Najmlađi predsjednik u povijesti imenuje najmlađeg premijera", rekao je. "Želim to vidjeti kao simbol odvažnosti."

Uspon Attala bio je prilično brz. U mladosti, sa 17 godina pridružio se prvo Socijalističkoj stranci. Bio je glasnogovornik Macronove stranke s 28, državni tajnik s 29. Prije šest mjeseci je imenovan ministrom obrazovanja, pozicija s kojom je stekao popularnost dospio na naslovnice svojim reformama. Između ostalog zabranio je nošenje abaje, zalažući se za čvrst stav prema sekularizmu.

Nepokolobljivi branitelj centrizma

Attal se smatra vještim komunikatorom i nepokolebljivim braniteljem centrizma. Macron je pohvalio njegovu ‘‘energiju i predanost‘‘, ali entuzijazam ne vlada među svima u vladinom timu. Stranke radikalne ljevice i populističke desnice koje dominiraju opozicijom smatraju Attala neiskusnim. Mathilde Panot, šefica zastupnika ljevičarske stranke La France Insoumis (stranke čiji je lider Jean-Luc Melenchon zauzeo čvrsto treće mjesto na posljednjim predsjedničkim izborima) opisala ga je kao "Macrona juniora, koji se specijalizirao za aroganciju i prezir". Njegova veza sa Séjournéom izazvala je negativne reakcije konzervativaca.

Odluka o rekonstrukciji vlade ne smatra se temeljnom promjenom već strateškim potezom za jačanje Macronove agende i imidža uoči europskih izbora. Trenutna politička kretanja otvorila su vrata daljnjem rastu popularnosti Marine Le Pen i njene stranke Rassemblement National (RN), bivši Front National, što uvelike šteti Macronu.

Zato Attalovo imenovanje ima za cilj reafirmirati temeljna načela centrističke politike uz suprotstavljanje porastu populizma. Macron se nada da će Attal pomoći u spašavanju njegovog drugog posrnulog mandata. Sumnje u Macrona postoje otkako je njegova stranka 2022. godine izgubila parlamentarnu većinu. Njegova je centristička koalicija ostala najveća skupina u Nacionalnoj skupštini, ali Macron više nema apsolutnu većinu za usvajanje zakona.

Vlada je uspjela postići kompromis oko nekih područja, uključujući povećanje kupovne moći i borbu protiv nezaposlenosti. Kada to nije upalilo, Macron je posegnuo za kontroverznim ustavnim manevrom koji mu je omogućio da zaobiđe glasanje u parlamentu, primjerice kada je usvojio spornu mirovinsku reformu.

Ubrzavanje deportacije stranaca

Nedavni debakl oko zakona o imigracijama propitao je Macronovu metodu vladanja. Oporbene stranke pozivale su već na ostavku ministra unutarnjih poslova Géralda Darmanina i nove izbore. Nadalo se da će zakon, čiji je cilj ubrzati deportaciju stranaca koji su počinili zločine na francuskom tlu i uključuje mjere za legalizaciju radnika bez dokumenata, dobiti potporu konzervativaca i lijevo orijentiranih centrista.

No, početne faze rasprave o zakonu o imigraciji bile su kaotične. Zakon je pooštren u prvom čitanju u Senatu kojim dominira desni centar. Macronova stranka se pobunila zbog pooštrenog zakona koji je osigurao potporu Le Penine krajnje desnice.

Bivši predsjednici Charles de Gaulle i François Mitterrand odlučili su održati nove izbore kada su se suočili s neprijateljskim ili neupravljivim parlamentima tijekom svojih mandata. Macron čvrsto ostaje.

Pred Attalom, kojem mnogi spočitavaju manjak političkog iskustva, veliki su izazovi: europski izbori i Olimpijske igre u narednim mjesecima. Izborima prijeti val krajnje desnice. Još jedna kolosalna misija bit će voditi računa o organizaciji i sigurnosti Olimpijskih igara gdje će sve oči biti uprte u Francusku, što neće biti lako s obzirom na međunarodni kontekst.

Prvo će se Attal pobrinuti za sastavljanje svoje nove vlade, a svježa imena će biti objavljena u narednim danima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2024 23:01