Ključni događaji:
- Američki obavještajci sumnjičavi su oko moguće ukrajinske protuofenzive
- Lukašenko traži da Rusija Bjelorusiju brani kao da je njezin teritorij
- curenje američkih dokumenata je počelo u chat sobi za gejmere
- Washington Post: Egipat je planirao slati oružje Rusiji
- Ukrajina treba 5000 stručnjaka za razminiranje svog teritorija
Povjerljivi dokumenti otkrili prisutnost zapadnih specijalnih snaga u Ukrajini
Već neko vrijeme špekulira se o prisutnosti zapadnih specijalnih snaga u Ukrajini. No strogo povjerljivi dokumenti koji su procurili u javnost jasno oslikavaju detaljnu sliku rata i otkrivaju detalje ukrajinskih priprema za proljetnu protuofenzivu protiv ruskih snaga.
A jedan dokument izazvao je osobito veliko zanimanje - prema njemu, Velika Britanija jedna je u nizu zemalja koje sa svojim specijalnim snagama djeluju u Ukrajini. Prema dokumentu od 23. ožujka, Britanija ima najveći kontingent (50), a slijede ju Latvija (17), Francuska (15), SAD (14) i Nizozemska (1). No nigdje se ne navodi gdje su njihove snage raspoređene niti što točno rade.
Prema pisanju BBC-ja, prisutnost specijalnih snaga u Ukrajini vjerojatno će iskoristiti Moskva, koja posljednjih mjeseci tvrdi kako se ne sukobljava samo s Ukrajinom, već i s NATO-om.
Kanada obećala novu vojnu pomoć Ukrajini
Kanada je u utorak uvela nove sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu i obećala novu vojnu potporu Kijevu nakon što se premijer Justin Trudeau sastao s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom u Torontu.
Dok su se dvojica čelnika sastajala, Trudeauova službena web stranica je blokirana, a kanadska špijunska služba je potvrdila da su "neke" druge vladine stranice također bile izvan mreže.
Kanada će Ukrajini poslati 21.000 jurišnih pušaka, 38 strojnica i 2,4 milijuna komada streljiva, dok bi nove sankcije bile usmjerene na 14 ruskih pojedinaca i 34 subjekta.
Trudeau je rekao da Kanada također nameće sankcije za devet subjekata povezanih s bjeloruskim financijskim sektorom kako bi dodatno izvršila pritisak na ruske "suradnike u Bjelorusiji".
Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva "specijalnom vojnom operacijom" u borbi protiv onoga što opisuje kao sigurnosnu prijetnju od veza Ukrajine sa Zapadom.
"Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu svime što je potrebno dokle god bude potrebno", rekao je Trudeau.
"Ukrajina osjeća ogromnu potporu Kanade u svakom području... I mi to stvarno cijenimo", rekao je Šmihal, najviše rangirani Ukrajinac koji je posjetio Kanadu od početka rata prije više od godinu dana.
Njih su dvojica razgovarali o nizu tema, uključujući daljnju vojnu potporu i napore za obnovu u Ukrajini, prije potpisivanja zajedničke deklaracije o modernizaciji trgovine između dviju zemalja.
Službena web stranica premijera u utorak ujutro bila je nedostupna. Trudeau je rekao da cyber napadi ruskih hakera "nisu iznenađujući".
"Nije neuobičajeno da ruski hakeri napadaju zemlje koje pokazuju svoju nepokolebljivu potporu Ukrajini", rekao je Trudeau, dodajući da se Kanada neće dati razuvjeriti takvim napadima.
"Svjesni smo izvješća da su neke web stranice kanadske vlade bile izvan mreže", rekao je u izjavi glasnogovornik kanadske Ustanove za komunikacijsku sigurnost (CSE) i ponovio Trudeauov komentar da to nije neuobičajena pojava u zemljama u koje dolaze dužnosnici ukrajinske vlade.
"Iako ovi incidenti privlače pozornost, oni imaju vrlo mali utjecaj na pogođene sustave", rekao je glasnogovornik CSE-a.
Kanada je jedna od najglasnijih saveznica Ukrajine, a toj je zemlji odobrila više od osam milijardi kanadskih dolara (5,94 milijarde američkih dolara) u financijskoj, vojnoj, humanitarnoj i drugoj pomoći od siječnja 2022., neposredno prije invazije u veljači.
Washington izrazio sumnje u ukrajinsku protuofenzivu
Američki obavještajci sumnjičavi su u pogledu moguće ukrajinske protuofenzive smatrajući da bi mogla ostvariti tek "skromne teritorijalne pomake", po povjerljivom dokumentu koji je procurio u javnost, objavio je u utorak Washington Post.
Dokument je objavljen zajedno s mnogim drugim povjerljivim dokumentima koje je u četvrtak objavio New York Times.
Jedan od njih odnosi se na stanje sukoba u Ukrajini početkom ožujka, drugi govore o situaciji na pojedinim bojišnicama, kao što je Bahmut, ili o ključnoj protuzračnoj obrani Kijeva. Ovog proljeća očekuje se velika ukrajinska protuofenziva.
Ukrajina uvjerava da je osnovala jurišne brigade i stvorila zalihe streljiva, nastojeći istodobno štedjeti svoje vojnike i iscrpiti protivničke snage na bojišnici, uoči najavljene ofenzive. Dobila je također sa Zapada tenkove i topništvo dugog dometa.
No čvrsta ruska obrana i "trajni ukrajinski nedostaci koji se odnose na okupljanje i uvježbanost postrojbi i rezerve streljiva vjerojatno će staviti na tešku kušnju svaki napredak i povećati gubitke u ofenzivi", navodi se u povjerljivom dokumentu, po Washington Postu.
Uz to, u drugom dokumentu koji je procurio navodi se da je egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi naredio proizvodnju 40.000 raketa koje bi trebale biti isporučene Rusiji, pozivajući mjerodavne da to bude tajna "kako bi se izbjegli problemi sa Zapadom", navodi list u drugom članku.
No SAD je zanijekao tu informaciju, precizirajući da "nema nikakve indikacije da je jedan takav projekt proveden", po visokom američkom dužnosniku.
"Egipat je bliski partner i redovito surađujemo s njegovim čelnicima u širokom spektru regionalnih i svjetskih pitanja", rekao je visoki dužnosnik.
Fotografije mnogobrojnih povjerljivih dokumenata objavljene su zadnjih dana na Twitteru, Telegramu, Discordu i drugim platformama, od kojih su neki kružili internetom tjednima prije nego što su privukli pažnju medija.
Pentagon je ocijenio da je curenje tih dokumenata "jako velik" rizik za američku nacionalnu sigurnost.
Mnogi od tih dokumenata više nisu dostupni i američke vlasti rade na tome da ih sve uklone s interneta.
Britanija: ‘Izvješća o curenju dokumenata pokazuju ozbiljnu razinu netočnosti‘
Britansko ministarstvo obrane objavilo je u utorak da postoji "ozbiljna razina netočnosti" u izvješćima o curenju strogo povjerljivih američkih dokumenata.
Agencije za američku nacionalnu sigurnost i ministarstvo pravosuđa istražuju curenje desetaka povjerljivih dokumenata kako bi procijenili nastalu štetu nacionalnoj sigurnosti i odnosima sa saveznicima i drugim zemljama, uključujući Ukrajinu.
"Izvješćivanje o curenju navodnih povjerljivih američkih podataka pokazalo je ozbiljnu razinu netočnosti", naveo je glasnogovornik ministarstva obrane u priopćenju na Twitteru.
"Čitatelji bi trebali biti oprezni u prihvaćanju navoda koji imaju potencijal širenja dezinformacija", dodaje se.
Reuters je pregledao više od 50 dokumenata s oznakom "povjerljivo" ili "strogo povjerljivo" koji su se pojavili na društvenim mrežama u ožujku i navodno otkrivaju detalje o ranjivosti ukrajinske vojske i informacije o saveznicima poput Izraela, Južne Koreje i Turske.
Autentičnost dokumenata, vjerojatno najštetnijih od WikiLeaksa 2013. godine, Reuters nije neovisno provjerio.
Američki dužnosnici rekli su kako se čini da su izmijenjeni neki dijelovi o procjeni vojnih gubitaka u ratu u Ukrajini kako bi se umanjili ruski gubici.
Prigožin o Bahmutu: ‘Ratovanje se nastavlja u stambenom dijelu grada‘
Vođa ruske plaćeničke skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, objavio je u videosnimci u utorak da njegove snage kontroliraju više od 80 posto istočnog ukrajinskog grada Bahmuta.
Wagnerovi plaćenici predvode višemjesečna nastojanja Moskve da osvoji Bahmut, što se pretvorilo u jednu od najkrvavijih bitki u 13-mjesečnoj invaziji na Ukrajinu.
Rovovske bitke i neprestana topnička vatra podsjećaju na Prvi svjetski rat zbog golemih žrtava na obje strane.
U videosnimci koju je ruski vojni bloger objavio na Telegramu, Prigožin pokazuje na karti tog područja kako njegove snage nastavljaju okruživati sad posve razoreni grad, u kojem je prije rata živjelo oko 70.000 ljudi.
"U Bahmutu, veći dio, više od 80 posto, sad je pod našom kontrolom, uključujući cijelo administrativno središte, tvornice, skladišta, upravu grada", rekao je Prigožin.
Crvenim markerom označio je relativno malen, pretežito stambeni dio grada koji ruske snage još moraju osvojiti.
"Ondje se ratovanje nastavlja", rekao je.
Prigožin je i prije iznosio slične tvrdnje da Rusi nadziru velike dijelove tog rudarskog grada što se pokazalo preuranjenim, no Ukrajina priznaje da je situacija u "tvrđavi Bahmut" sad jako teška.
Britansko ministarstvo obrane objavilo je da su ruske snage zauzele zapadnu obalu rijeke Bahmutke ugrozivši ključni ukrajinski opskrbni pravac.
Čelnik Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom, Denis Pušilin, rekao je tijekom posjeta Bahmutu u ponedjeljak da ruske snage nadziru 75 posto grada.
Rusija vjeruje da će joj osvajanje Bahmuta omogućiti nove ofenzive širom Ukrajine, dok Kijev i zapadni dužnosnici smatraju da grad ima samo simboličnu važnost.
Lukašenko: "Počeli su se Poljaci i Litavci kretati prema nama"
Predsjednik Bjelorusije Aleksander Lukašenko zatražio je u ponedjeljak od ministra obrane Ruske Federacije Sergeja Šojgua da Rusija Bjelorusiju brani kao da je njezin teritorij, piše DW.
Bjeloruski je autokrat od Moskve zatražio "potpunu garanciju". Lukašenko je rekao da je o tome razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da se ovaj složio da se garancije moraju formalizirati.
Određeni broj ruskih vojnika trenutno se nalazi u Bjelorusiji, međutim Minsk je rekao da njegovi vojnici neće sudjelovati u ratu u Ukrajini. Lukašenko je, međutim, rekao da će Bjelorusija odgovoriti na svaki napad i provokaciju.
Savjetnik ministar unutarnjih poslova Ukrajine Anton Geraščenko objavio je na svom Twitter profilu videozapis koji je naoko načinjen tijekom sastanka Lukašenka i Šojgua, a u kojem se može čuti kako bjeloruski predsjednik ruskome ministru zahvaljuje na držanju nekoliko tisuća ruskih vojnika na bjeloruskom teritoriju.
Lukašenko je dodao da je Bjelorusija obučava ruske vojnike te da bjeloruske snage s ruskim kolegama izvode zajedničke vojne vježbe.
- Ne smijemo se opustiti. Možete vidjeti da se Poljaci i Litavci počinju kretati prema nama - rekao je Lukašenko te dodao da će garancija pomoći Bjelorusiji koja brani zapadni bok Ruske Federacije.
Južna Koreja: Velika količina dokumenata koji su procurili je izmišljena
Značajna količina američkih dokumenata koji su procurili je izmišljena, rekao je dužnosnik iz Južne Koreje.
Predsjednički ured te zemlje iznio je tu tvrdnju nakon što je curenje informacija navodno podijelilo mišljenje o ratu u Ukrajini u Južnoj Koreji.
Ukrajina poziva međunarodne pilote koji znaju upravljati avionima F-16
Ukrajinski ministar obrane pozvao je međunarodne pilote koji znaju upravljati borbenim zrakoplovima F-16 da se pridruže borbi protiv Rusije.
Oleksij Reznikov je taj poziv za pomoć uputio na brifingu sa svojim danskim kolegom.
- Ako postoje piloti koji znaju upravljati avionima F-16 i spremni su sudjelovati u ratu, Međunarodna legija je spremna otvoriti vrata, rekao je Reznikov.
Ukrajina već mjesecima traži da joj saveznici isporuče avione F-16 američke proizvodnje, no donacija još uvijek nije bilo.
Washington je za sada odbacio mogućnost slanja tih aviona u Ukrajinu, tvrdeći da je potrebno najmanje 18 mjeseci za nabavu tih aviona i obuku pilota.
To bi mogao biti razlog zbog kojeg ukrajinski ministar traži već obučene pilote.
Rusija se sprema na obnovu zračnih snaga
Rusija bi se mogla pripremati na obnovu svojih zračnih snaga nakon što je pretrpjela teške gubitke u prvih devet mjeseci dara, rekla je britanska obavještajna služba.
Britansko ministarstvo obrane je istaknulo da su ruski mediji izvijestili o prijenosu TOS-1A termobaričkih višecjevnih raketnih sustava ruskim zračnim snagama.
- Vrlo razorni TOS-1A koji Rusija označava kao teški bacač plamena, obično koriste ruske specijalne postrojbe za kemijsku, biološku i radiološku zaštitu u Ukrajini. Transfer vjerojatno ukazuje na buduću ulogu u ofenzivnim operacijama u Ukrajini, a vjerojatno se radi o naporima za rekonstrukciju nakon što je Rusija u prvih devet mjeseci rata pretrpjela teške gubitke.
Curenje američkih dokumenata je počelo u chat sobi za gejmere?
Curenje povjerljivih dokumenata koji su razotkrili nove detalje američke obavještajne službe možda je započelo u chat sobi na platformi društvenih medija popularnoj među gejmerima, javlja Sky news. Radi se o platformi Discord koja ima mogućnost glasovnih, video i tekstualnih razgovora u stvarnom vremenu, a rasprava je izvorno stvorena za razgovor o nizu tema o ratu u Ukrajini.
Kao dio te rasprave o Ukrajini, nepoznati član je dijelio dokumente koji su navodno bili povjerljivi, najprije ih pišući kao vlastite misli, a zatim je počeo objavljivati fotografije dokumenata.
Čini se da su njegove objave prolazile nezapaženo izvan tog chata do prije nekoliko tjedana, kada su počele kružiti i po društvenim mrežama pa su ih preuzele i velike medijske kuće.
To je curenje podataka alarmiralo američke dužnosnike i dovelo do pokretanja istrage.
Washington Post: Egipat je planirao slati oružje u Rusiju
Egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sisi nedavno je naredio svojim podređenima da proizvedu 40.000 raketa koje će tajno poslati u Rusiju, piše Washington Post pozivajući se na ekskluzivni dokument.
Dio strogo tajnog dokumenta od 17. veljače spominje navodne razgovore između Al-Sisija i visokih egipatskih vojnih dužnosnika, a naglašava i planove za opskrbu Rusije topničkim projektilima i barutom.
- U dokumentu Sisi daje upute dužnosnicima da proizvodnju i isporuku oružja drže u tajnosti kako bi izbjegli probleme sa Zapadom, piše Washington Post.
Novinari su taj dokument dobili iz gomile povjerljivih datoteka objavljenih u veljači i ožujku na Discordu, društvenoj mreži za razmjenu poruke. Izvor je nepoznat, a dokument nije ranije objavljivan.
Glasnogovornik egipatskog ministarstva vanjskih poslova Ahmed Abu Zeid rekao je novinarima da se stajalište Egipta od početka temelji na neuplitanju u ovu krizu, kao i obvezi da održava jednaku distancu s obje strane.
ISW: Prigožin surađuje s političkom strankom ‘Pravedna Rusija - Za istinu‘
Financijer Wagner grupe, Jevgenij Prigožin, počeo je surađivati s članovima političke stranke Pravedna Rusija - Za istinu, što bi moglo ukazivati na njegove težnje za stjecanjem utjecaja i preuzimanjem te stranke, navodi se u najnovijoj objavi ISW-a (Instituta za proučavanje rata).
ISW je citirao ruski neovisni list Meduza koji je izvijestio o jačanju odnosa između čelnika te stranke Sergeja Mironova, i Prigožina. ISW navodi i da bi Mironovo zagovaranje priznavanja Wagnera u Rusiji moglo potaknuti daljnju frakcionalizaciju unutar Kremlja, te je pokazatelj političke podrške Prigožinu.
Dva izvora iz Kremlja tvrde da Prigožin teži zauzeti vodeću poziciju unutar stranke kako bi stekao veći utjecaj u Sankt Peterburgu.
Nedavni sukobi između Prigožina i ruskih dužnosnika otežavaju njegovu igru za političkim utjecajem. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je 7. travnja prvi put odgovorilo na njegove kritike. Podsjetimo, Prigožin je kritizirao sposobnost ministarstva vanjskih poslova da riješi probleme i doveo u pitanje učinkovitost njihpove agende u Vijeću sigurnosti UN-a. Također je izrazio nezadovoljstvo ruskim postupcima u Ukrajini i Africi, tvrdeći da ministarstvo ne čini apsolutno ništa kako bi pomoglo Wagnerovim snagama na tim područjima.
Ministarstvo je u odgovoru uvjerilo Prigožina da surađuju s ruskim tvrtkama u inozemstvu, kao i da su posvećeni pitanjima u Africi. Ovaj odgovor je prvi put da je jedna ruska vladina institucija službeno odgovorila Prigožinu. ISW piše da je taj odgovor vjerojatno nastavak Kremlja da diskreditira i potkopa Prigožina, a to je odgovor na njegove pokušaje da utječe na vanjske poslove i stekne domaći politički utjecaj.
Razminiranje Ukrajine bi moglo trajati i 30 godina
Ukrajina treba 5000 stručnjaka za razminiranje svog teritorija, rekao je jučer na zajedničkom brifingu ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov. Procijenio je da bi moglo biti potrebno i 30 godina da se potpuno uklone ruske mine s ukrajinskog teritorija.
Dodao je da je tu procjenu napravio na primjeru Hrvatske, gdje je nakon završetka Domovinskog rata u prosjeku razminirano 50 kilometara godišnje.
Ukrajinska državna služba za hitne slučajeve je priopćila da će Ukrajini trebati najmanje 10 godina da razminira svoj teritorij nakon rata.
Prema ministru unutarnjih poslova Ukrajine, Igoru Klimenku, gotovo jedna trećina Ukrajine minirana je od početka invazije.
Ruski dužnosnici tvrde da drže 75 posto Bahmuta
Proruski čelnik dijela ukrajinske Donjecke regije koja je pod kontrolom Moskve rekao je u ponedjeljak da ruske snage kontroliraju više od 75 posto opkoljenog grada Bahmuta.
Bitka za Bahmut jedna je od najkrvavijih u 13-mjesečnom ratu.
Regionalni čelnik postavljen od Moskve, Denis Pušilin, objavio je na Telegramu snimke sebe u navodnom posjetu malom rudarskom gradu u kojem bjesne bitke.
Vidi ga se među ruševinama, odjevenog u neprobojni prsluk, a u pozadini se čuju eksplozije. Reuters nije mogao neovisno potvrditi lokaciju ili datum videa.
"Mogu reći s apsolutnom sigurnošću da je više od 75 posto grada pod kontrolom naših jedinica", rekao je Pušilin državnom TV kanalu Rossiya-24 nakon posjeta, iako je upozorio da je prerano govoriti o padu Bahmuta.
Rusija kaže da će zauzimanje Bahmuta otvoriti mogućnost za buduće ofenzive diljem Ukrajine, dok Kijev i zapad kažu da razoreni grad ima samo simboličnu važnost.
U videu s neidentificirane podzemne lokacije, Pušilin je odlikovao borce plaćeničke vojske Wagner koja je predvodila napad na Bahmut.
Zapovjednik ukrajinske kopnene vojske ranije u ponedjeljak je rekao da su Rusi počeli primjenjivati taktiku "spaljene zemlje" u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu i da uništavaju zgrade i položaje zračnim napadima i topništvom.
Ukrajinska obrana grada Bahmuta se nastavlja, kazao je Oleksadr Siriskij.
"Situacija je teška, no da se kontrolirati", citirao ga je ukrajinski vojni centar za medije.
Rusija nije odobrila pristup novinaru Gershkovichu
Rusija nije američkim konzularnim službenicima odobrila pristup novinaru Wall Street Journala Evanu Gershkovichu otkako je uhićen krajem prošlog mjeseca i time krši međunarodno pravo, rekao je u ponedjeljak zamjenik glasnogovornika State Departmenta Vedant Patel. Patel je novinarima na redovitom brifingu rekao da je Moskva tijekom vikenda službeno obavijestila Washington o pritvaranju, ali Sjedinjene Države još uvijek traže konzularni pristup Gershkovichu, koji je u pritvoru od 29. ožujka pod optužbama za špijunažu. "U ovom trenutku to je kršenje obveza Rusije prema našoj konzularnoj konvenciji i kršenje međunarodnog prava", rekao je Patel. Sjedinjene Države i Sovjetski Savez složili su se u ugovoru potpisanom 1964. da će konzularnom službeniku biti dopušteno posjetiti pritvorenog ili uhićenog građanina druge države unutar dva do četiri dana od pritvaranja, ovisno o lokaciji.
Vladimir Kara-Murza: ‘Moje suđenje podsjeća na Staljinove procese 30-ih‘
Oporbeni ruski političar Vladimir Kara-Murza, suočen s 25 godina potencijalne zatvorske kazne, u ponedjeljak je na sudu u Moskvi rekao da njegovo suđenje podsjeća na Staljinove procese tridesetih godina. Kara-Murza je 41-godišnji otac troje djece i bivši novinar s ruskom i britanskom putovnicom koji je proveo godine suprotstavljajući se politikama predsjednika Vladimira Putina te je lobirao kod stranih vlada i institucija da uvedu sankcije Rusiji i pojedinim Rusima zbog navodnih kršenja ljudskih prava. Ruski državni odvjetnici u četvrtak su zatražili 25 godina zatvora za njega. Kara-Murza je optužen za izdaju i diskreditaciju ruske vojske nakon što je kritizirao ono što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini.
Rusija i Ukrajina razmijenile više od 200 zarobljenika
Rusija i Ukrajina u ponedjeljak su obavile veliku razmjenu zarobljenika, pri čemu je u zamjenu za 100 Ukrajinaca oslobođeno 106 ruskih ratnih zarobljenika, potvrdile su obje strane.
U objavi na Telegramu predstojnik Ureda predsjednika Volodimira Zelanskog, Andrij Jermak, rekao je da su među oslobođenim Ukrajincima branitelji grada Mariupolja i njegove čeličane Azovstal, koji su zarobljeni u prvim mjesecima rata.
Rusko ministarstvo obrane je izvijestilo da su ruski zarobljenici oslobođeni nakon pregovora.
Od početka rata u veljači 2022. Rusija i Ukrajina povremeno obavljaju razmjene zarobljenika, što je rijedak primjer izravnog kontakta među neprijateljima.
Lukašenko traži jamstva da će Moskva braniti Bjelorusiju ako bude napadnuta
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je u ponedjeljak ruskom ministru obrane kako želi jamstva da će Moskva braniti Bjelorusiju ako bude napadnuta, izvijestila je državna novinska agencija BeITA.
BelTA je prenijela da je Lukašenko to rekao ruskom ministru obrane Sergeju Šojguu na sastanku u bjeloruskom glavnom gradu Minsku.
Navodi se da je Lukašenko rekao da je o tome već razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji se, kako je izjavio, složio da su takva sigurnosna jamstva nužna i da ih treba formalizirati.
"Uglavnom, zvučalo je u razgovorima (s Putinom) da će Ruska Federacija u slučaju agresije na Bjelorusiju zaštititi Bjelorusiju kao svoj teritorij. To su sigurnosna (jamstva) koja su nam potrebna", rekao je Lukašenko, prenosi BeITA.
U prvim danima rata, Minsk je dopustio Moskvi da koristi bjeloruski teritorij za pokretanje naposljetku neuspješnog napada na Kijev, glavni grad Ukrajine.
Niz vojnih vježbi i posjeta visokih ruskih dužnosnika potaknuo je krajem prošle godine nagađanja da bi se Bjelorusija mogla službeno pridružiti novom napadu na Ukrajinu.
Lukašenko stalno poriče takve namjere, ali je rekao da će Bjelorusija odgovoriti na sve upade na njezin teritorij ili pokušaje poticanja nemira.