Ruska aneksija Krima i rat na istoku Ukrajine bili su jasan znak Baltičkim državama da se spreme na najgori mogući scenarij - invaziju s istoka. Estonija, Latvija i Litva, tri male i relativno geografsko izolirane države od ostatka EU, već godinu dana intezivno provode vojne vježbe na svojim granicma. Ljudi su spremni na sve - od sabotaže električnih instalacija, cyber napada, pa čak imaju uvježban scenarij što napraviti ako bi pogrnička sela s ruskom većinom proglase neovisnost.
- Rusi mogu pregaziti sve baltičke zemlje u roku 48 sati. Europa i SAD su potpuno nespremni za Putinovu agresiju - upozorio je ugledni NATO general Petr Pavel i tako još malo potpalio paniku na Baltiku. Možda su i njegove riječi doprijele do 'glava šefova' tako da se proteklih dana na teritoriju Litve, Latvije, Estonije i Poljska vode najveće vježbe NATO-a u proteklih deset godina. U njima je sudjelovalo više od 6.000 vojnika iz 13 zemalja...
- Putinova taktika? Mutna kampanja infiltracije, propagande, posebnih postrojbi i cyber-napada, kao što se dogodilo u ranim fazama sukoba u Ukrajini, mogla bi zapaliti etničke tenzije u Estoniji, Litvi ili Latviji - izdao je upozorenje britanski ministar obrane Michael Fallon još prošle veljače.
Baltičke zemlje su, naravno, članice NATO-a, ali čini se da nisu sto posto uvjeren u NATO-ov postulat 'napad na jednu našu članicu je čin agresije prema svim članicama'. Tako je Litva prije mjesec dana na granici s ruskom enklavom Kalinjingradom napravila simulaciju napada separatista na njihovo područje... Vježba je napravljena po uzoru na prošlogodišnja događanja na Krimu kada je Moskva uporno tvrdila kako nema nikakve veze s vojnicima bez obilježja, a samo nekoliko tjedan dana aneksirala je taj, već sada bivši, ukrajinski poluotok.
- Jednostavno moramo biti spremni na sve, Krim nam mora biti svima lekcija. Svaka provokacija, čak i najmanji napad mora biti shvaćen najozbiljnije - upozorava litavska predsjednica Dalia Grybauskaite
Strah od ruske okupacije duboko je ukorijenjen na Baltiku još od sovjetske aneksije 1939. godina. Poslije su te zemlje došle pod vlast Hitlera, ali samo dok ih Crvena armija nije vratila nazad u SSSR.
- Baltik ima puno razloga za strah od Putinovih akcija. Ovdje još ima puno ljudi koji su osobno svjedočili akcijama sličnim onima koji se danas događaju u Ukrajini - rekao je Andres Kasekamp, profesor politologije iz Estonije.
U Latviji i Estonije nešto je gora situacija nego u Litvi. Naime, tamo živi ogromna zajednica Rusa koja nema ništa protiv pripojenja 'majci Rusiji', a prava panika zavladala je u latvijskoj tajnoj službi nakon što su otkrili da Rusi u nekim selima preko Facebooka intezivno šire separatističku propagandu.
- Provokacije s ruske strane su moguće - rekao je Igor Vatolin, ruski Latvijac koji je žestoki protivnik Putinove politike.
- Treba biti oprezan, jer ti ljudi oko ruske granice u samo nekoliko sati mogu osvojiti područje i proglasiti neku svoju republiku...
Veliki problem u cijeloj situaciji predstavlja činjenica da su granice između Estonije i Rusije još uvijek nejasne. Tako su prošle godine Estonci optužili Ruse za otmicu jednog njihovog obavještajca. Bio je to pravi show, kao iz nekog filma - Rusi su prekinuli komunikacijske veze i bježali s čovjekom bacajući iza sebe dimne bombe. Tallin je podivljao, ali odgovor iz Moskve bio je hladnokrvan.
- Prešao je granicu i došao špijunirati u našu zemlju.
Incident se dogodio i u ožujku kada je litavska policija zaustavila vlak na liniji za Kalinjingrad misleći da se unutra nalaze ruski vojnici. Međutim, umjesto komandosa, pronašli su studente. Ne treba ni govoriti da Putin nije bio oduševljen tim događajem...
Ipak, neki stručnjaci smatraju da baltičke države ipak pretjeruju kada spominju rusku invaziju.
- Imaju traume iz prošlosti i mislim da je njihov strah prenaglašen. Leđa ima čuva NATO i gotovo sam uvjeren da Putin nema hrabrosti testirati njihovu snagu - rekao je Neil Melvin, švedski vojni stručnjak...