Austrijska vlada potvrdila je u ponedjeljak, 4. svibnja, odluku o protjerivanju troje djelatnika ruskog veleposlanstva pod sumnjom za špijunažu.
Ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger najavila je tom prigodom ‘zaokret u politici‘ prema Moskvi, ističući da je nužno stati na kraj sigurnosnim problemima koji godinama opterećuju zemlju, prenosi njene riječi Le Figaro.
Šuma antena na diplomatskom krovu
Povod za ovu oštru reakciju su izvještaji javnog servisa ORF, prema kojima ruski diplomatski objekti u Beču služe kao baze za špijuniranje međunarodnih organizacija sa sjedištem u austrijskoj prijestolnici, uključujući UN, OPEC i OESS.
- Potpuno je neprihvatljivo da se diplomatski imunitet koristi za provođenje špijunskih aktivnosti, izjavila je ministrica Meinl-Reisinger, referirajući se na ‘šumu antena‘ postavljenih na krovovima ruskih predstavništava koje služe za presretanje komunikacija.
Beč kao strateško čvorište
Beč se već dugo opisuje kao ‘sigurna luka‘ za ruske obavještajce, dijelom zbog liberalnog zakonodavstva, a dijelom zbog golemog broja akreditiranog osoblja. Trenutačno u ruskom veleposlanstvu radi oko 220 ljudi.
Austrijska obavještajna služba (DSN) u svom je izvješću za 2024. godinu naglasila da je rusko veleposlanstvo u Beču jedna od njihovih najvećih misija u Europi te da predstavlja ključno strateško čvorište za špijunske aktivnosti usmjerene ne samo na Austriju, već i na druge europske zemlje. Visoki broj osoblja, smatraju službe, nemoguće je opravdati uobičajenim diplomatskim potrebama.
Kraj ere ‘legalne‘ špijunaže?
Zanimljiv paradoks austrijskog zakona jest da je špijunaža u toj zemlji zapravo legalna, sve dok se ne odvija izravno na štetu austrijskih interesa. Zbog takvog ‘labavog‘ okvira, ugled Beča bio je narušen u očima zapadnih obavještajnih partnera.
Međutim, nova koalicijska vlada (sastavljena 2025. od konzervativaca, socijaldemokrata i liberala) planira drastične promjene.
Prema navodima ORF-a, vlada namjerava proširiti kazneni progon na špijunažu protiv Europske unije i međunarodnih organizacija u Beču, te uvesti stroge kazne za vrbovanje agenata za strane obavještajne službe.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, Austrija je već protjerala više od desetak ruskih diplomata, ali najnoviji potez sugerira da je toleranciji prema ‘antenskim šumama‘ definitivno došao kraj, zaključuje Le Figaro.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....