Arheolog otkrio: ‘Erupcija Vezuva bila je jednako snažna kao i atomska bomba bačena na Hirošimu‘

Talijanski arheolog usporedio je erupciju Vezuva iz 79. godine, koja je uništila Pompeje, Herkulanej te još niz antičkih rimskih naselja, s bacanjem atomske bombe na japanski grad Hirošimu tijekom Drugog svjetskog rata.

Toplina piroklastičnog vala koji je proizveo Vezuv, a za koju se vjeruje da je bila između 400 i 500 stupnjeva celzijusa, bila je tolika da su mozak i krv herkulanejskih žrtava istog trena proključali, piše The Guardian.

"Ovdje su pronađeni ostaci žrtava u sličnom stanju kao u Hirošimi", rekao je Domenico Camardo, arheolog koji je radio na projektu očuvanja Herkulaneja. “Stvarno vas ispuni taj neki osjećaj užasa i tragedije", dodao je Camardo, koji je davao izjavu dok su djelomično unakaženi ostaci žrtve Vezuva, koji su pronađeni na plaži drevnog grada, bili prezentirani novinarima.

Arheolozi vjeruju da je muškarac, za kojeg se smatra da je imao između 40 i 45 godina, ubijen samo nekoliko koraka od mora dok je pokušavao pobjeći od erupcije.

Čini se da je pronađeni muškarac držao, prema riječima stručnjaka, malu kožnu torbu u kojoj se nalazila drvena kutija iz koje je virio prsten za kojeg se smatra da je bio ili željezni ili brončani.

"Možda je bježao sa svojim blagom", rekla je Nunzia Laino, stručnjakinja koja je dio tima koji će analizirati pronađene ostatke nakon što ih se prebaci u laboratorij. "Predmeti koji su pronađeni zajedno s ljudskim ostacima vrlo su složeni. Tu su i ostaci tkanine, tako da će ih se morati pažljivo izvući da bi se moglo obaviti proučavanje", dodala je.

Kosti žrtve bile su crvenkaste boje jer su na njima ostale mrlje krvi nesretnog čovjeka, rekao je Francesco Sirano, šef arheološkog parka Herkulaneja.

Iskapanja tijekom 1980-ih i 90-ih godina također su otkrila dobro očuvane kosture više od 300 žrtava koje su bile nagomilane na čamcima gdje su se, vjeruje se, skrivale dok su čekale svoje spasenje. Posmrtni ostaci vojnika, za kojeg se vjerovalo da je bio u vojsci Plinija Starijeg, rimskog pomorskog zapovjednika koji je pokušao spasiti stanovnike Pompeja i Herkulaneja, pronađeni su 1980-ih, blizu ovog najnovijeg otkrića.

Camardo je također rekao da je erupcija Vezuva pogodila Herkulanej na drugačiji način od Pompeja.

"Ovo je ključna razlika između njih", rekao je i nastavio: “Pompeje je uništila kiša vulkanoskog pepela i malog kamenja (lapila), koja ga je zatrpala za tri ili četiri metra. Umjesto toga, Herkulanej je prvo uništio piroklastični oblak temperature od preko 400 stupnjeva. Spaljeno je drveće, stanovnici i drugi oblici života."

Grad je nakon toga pogodilo "šest valova vulkanskog blata koji su stigli poput poplave i nakon toga se zaledio ispod gotovo 20 metara materijala", objasnio je Camardo i dodao: "Ali ova poplava blata, koje se tada stvrdnulo, omogućila je očuvanje svih organskih relikvija, jer je kisik mogao filtrirati, tako da danas nalazimo stvari poput hrane, koje nisu pronađene u Pompejima."

Herkulanej, koji je ponovno otkriven tijekom kopanja bunara početkom 18. stoljeća, navodno je bio bogatiji od Pompeja, a iskopane su i raskošne vile ukrašene freskama i podovima od mozaika.

Iskapanja su bila posebno izazovna jer se nalazište nalazi ispod istoimenog modernog grada. Druga otkrića uključivala organske tvari voća i kruha, kao i drveni namještaj te drvene svitke koji su bili karbonizirani toplinom i pepelom.

Drveni namještaj iz domova i trgovina, kao i natpis koji je pripadao hramu posvećenom božici Veneri, također su otkriveni tijekom najnovijih iskapanja na plaži.

Sirano očekuje da će tijekom iskapanja pronaći ostatke i drugih žrtava. Očekuje se da će dio plaže na kojoj se iskopava biti otvoren za javnost 2024. godine, piše The Guardian.