PREMIJER IZ BRUXELLESA

Andrej Plenković: EU će trebati veći proračun za financiranje pomoći Ukrajini

‘Ključan je svježi novac za one teme koje nisu bile predviđene kada smo dogovarali ovaj sedmogodišnji proračun u ljeto 2020.‘

Andrej Plenković

 Ludovic Marin/Afp

Za financiranje novih potreba poput pomoći Ukrajini bit će potreban svježi novac i to se ne može riješiti preraspodjelom postojećih sredstava u europskom proračunu, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Ključan je svježi novac za one teme koje nisu bile predviđene kada smo dogovarali ovaj sedmogodišnji proračun u ljeto 2020.”, rekao je Plenković po završetku dvodnevnog samita čelnika na kojem je jedna od tema bila revizija višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2021- 2027.

Istaknuo je da se u prvom redu to odnosi na daljnju financijsku potporu Ukrajini, sredstva za suzbijanje nezakonitih migracija, za Europsku platformu za strateške tehnologije (STEP), čiji je cilj promicati dugoročnu konkurentnosti Unije u području ključnih tehnologija i nova sredstva za rješavanje posljedica sve češćih velikih prirodnih nepogoda zbog klimatskih promjena.

Europska komisija je 20. lipnja predložila reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a i zatražila dodatnih 66 milijardi eura do kraja 2027. koji bi uglavnom bili namijenjeni za Ukrajinu, upravljanje migracijama i jačanje otpornosti i konkurentnosti europskog gospodarstva.

Komisija je predložila uspostavu namjenskog “instrumenta za Ukrajinu” u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje 2024. – 2027. u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, od čega 33 milijarde povoljnih zajmova i 17 milijardi bespovratnih sredstava.

Za upravljanje migracijama zatražila je dodatnih 15 milijardi eura i deset milijardi za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva.

Kao i svaki put kada je riječ o proračunu, zemlje članice podijeljene su na one koje uplaćuju više nego dobiju natrag iz europskog proračuna i koje su uvijek protiv povećanja sredstava i na siromašnije zemlje koje zagovaraju veći proračun kako bi, među ostalim, mogle sustići one bogatije.

Dogovor o reviziji višegodišnjeg proračuna trebao bi biti postgtnut do kraja godine. Što se tiče Ukrajine, čelnici su blizu konsenzusa, ali bit će potrebno osigurati pristanak Mađarske i Slovačke, koja se nakon izbora pridružila Budimpešti koja zastupa proruske stavove.

Jedna od važnih tema bila je daljnja potpora Ukrajini. “Unatoč ovoj novoj situaciji s Izraelom treba nastaviti s podrškom Ukrajini i tu postoji široki konsenzus”, rekao je Plenković.

I predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen istaknuli su da pomaganje Ukrajini ostaje prioritet.

Čelnici su zadužili visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnsonu politiku Josepa Borrella i Komisju da pripreme zakonsku podlogu koja bi omogućila korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine.

Plenković potiče BiH na europske reforme

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak u Bruxellesu da bi vlasti u Bosni i Hercegovini trebali učiniti dodatne napore i donijeli nekoliko zakona kako bi zemlja dobila priliku za otvaranje pristupnih pregovora.

“Smatramo da u Bosni i Hercegovini treba učiniti ovaj dodatni iskorak i donijeti nekoliko zakona koji su prošle godine vrlo precizno definirani kako bi izvješće o napretku koje će Komisija objaviti bilo što pozitivnije”, rekao je Plenković u petak u Bruxellesu po završetku dvodnvno samita EU-a.,

“Bosna i Hercegovina mora ući u taj europski vlak i proces pregovora što onda olakšava unutarnju i reformsku agendu i cijelu transformaciju, ali i involviranje svih dionika u taj proces”, dodao je Plenković.

Europska komisija će 8. studenoga objaviti izvješće o napretku zemalja kandidatkinja za članstvo.

Na temelju tih izvješća šefovi država ili vlada članica EU-a prosincu će odlučivati hoće li odobriti početak pristupnih pregovora s Ukrajinom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. listopad 2024 21:21