Čelnici EU najavili su za listopad izvanredni summit u listopadu, posvećen isključivo gospodarskom rastu i zapošljavanju.
Kasno u subotu, nakon što su izabrali poljskog premijera Donalda Tuska za novog predsjednika Vijeća EU, premijeri zemalja članica u zajedničkoj su izjavi objavili kako su “ekonomski podaci potvrdili da je oporavak, posebice u eurozoni, slab, inflacija izuzetno niska, a nezaposlenost neprihvatljivo visoka”.
To je političko priznanje na najvišoj europskoj razini problema na koji ekonomski analitičari upozoravaju već neko vrijeme: Europi prijeti novo potonuće u krizu i recesiju.
Iznenađujući pad BDP-a u Njemačkoj u drugom kvartalu ove godine, koliko kod malen bio, uz pad gospodarstva Italije i stagnaciju francuskog gospodarstva vratili su strah u EU od povratka recesije i krize u eurozoni za koju se samo prije tri mjeseca mislilo da je iza nas.
Ove tri države zajedno čine više od dvije trećine gospodarstva eurozone i to je razlog zašto su negativni rezultati objavljeni o kolovozu izazvali tako velik strah. Ti su podaci stigli i u politički nezgodnom trenutku, kada EU dovršava institucionalnu tranziciju i određuje prioritete i smjer kojim će se kretati u sljedećih pet godina. Tako su se još jednom na suprotstavljenim stranama našli Njemačka, koja inzistira na poštivanju strogih pravila fiskalne discipline što je provodi Europska komisija, te Francuska i Italija, koje zahtijevaju da se ta politika olabavi i dopusti veća zaduženost kako bi se investiralo u poticanje rasta.
Njemački BDP pao je samo 0,2 posto i očekuje se da će u sljedećem kvartalu rasti. Za samu Njemačku, to i nije neka alarmantna vijest, posebno ako se zna da ta država bilježi rekordno nisku nezaposlenost i ulazi u fazu povećanja plaća. Međutim, ako Njemačko gospodarstvo izgubi dah, to će se osjetiti u svim drugim državama EU i šire.
U Francuskoj je došlo do stagnacije, što je vladu natjeralo da snizi gospodarske prognoze za ovu godinu te sada umjesto rasta BDP-a od 1 posto predviđa skromnih 0,5 posto na godišnjoj razini. - S nultom stopom rasta u drugom kvartalu, dakle gospodarskom stagnacijom, naša državna ekonomija se usporava i neće postići rast od 1 posto kako je predviđeno prije tri mjeseca - rekao je francuski ministar financija Michel Sapin.
Analitičari su kritizirali Francusku zbog sporosti u provođenju reformi, te smatraju da zbog toga nisu stvoreni ni pravi uvjeti za održiv rast i otvaranje novih radnih mjesta. Francuska bi tako mogla imati deficit od 4 posto BDP-a i time propustiti ostvarenje cilja iz postupka prekomjernog deficita ove godine, kako je tražila Europska unija. Zato se mnoge druge države, koje također imaju problema s deficitom, a među njima je i Hrvatska, nadaju da će Europska komisija bi blaža i imati više razumijevanja ako ne ispune zadane kriterije. U prosjeku, gospodarstvo eurozone je stagniralo bez obzira na pad u Njemačkoj. Mario Draghi, šef Europske centralne banke, upozorio je da je problem nedostatak reformi, a ne fiskalna politika. Iako su kamate ove središnje banke niže nego ikada prije, čini se da novac za ulaganja do krajnjih korisnika dolazi teško.
- Ako mladim ljudima koji žele pokrenuti neki biznis za to treba osam do devet mjeseci, to sigurno nije problem fiskalne politike - poručio je Draghi. Problemi u eurozoni imaju utjecaja i izvan nje. Stoga i u Velikoj Britaniji, iako nisu njen dio, strahuju da bi nova kriza ili recesija eurozone mogla ugroziti održiv rast koji oni već bilježe. Eurozona je, naime, glavni trgovinski partner Velike Britanije.
Ugledni The Economist upozorava kako je uvjerenje da je kriza u eurozoni završila bila iluzija, a kao ozbiljan problem detektira i nedostatak hrabrih političara koji bi proveli teške reforme. Da bi se vidjelo kako će završiti ova godina u europskom gospodarstvu, treba pričekati, no glavna je bojazan da bi situacija u Ukrajini i utjecaj sankcija koje je EU uvela Rusiji mogli dodatno otežati situaciju.
Problem kojem će presuditi Juncker
Već ove jeseni vidjet će se kakvu će fiskalnu politiku voditi Jean Claude Juncker s novom Europskom komisijom i hoće li Angela Merkel popustiti pritiscima Francuske i Italije za labaviju fiskalnu politiku na razini EU, pogotovo sada kada se vidi da ni snažna njemačka ekonomija nije imuna na probleme. Kako je i upozorio pri predstavljanju izvješća o gospodarskim kretanjima u EU na proljeće tadašnji povjerenik, Oli Rehn, “najgore je možda iza nas”, ali oporavak gospodarstva na razini cijele Unije toliko je krhak da se ne može reći da je kriza gotova.
INOSLAV BEŠKER Italija pokreće javne radove od 10 milijardi eura
Oslobođenih” već predviđenih (ali uslijed žalbi, sporova itd. nepotrošenih) 10 milijardi eura za velike javne radove, hitna prilagodba natječajnih pravila evropskim normama te odredbe za bitno ubrzavanje građanskih parnica su, vjerojatno, najznatnije među 25 mjera koje je predsjednik talijanskoga Ministarskog vijeća Matteo Renzi ilustrirao slajdovima na konferenciji za novinare preksinoć, po završetku sjednice Vlade.
Neke od prethodno najavljenih mjera - reforma školstva sa stalnim zapošljavanjem 100.000 honoraraca na neprestanim zamjenama, ukidanje državnog suvlasništva u gubitaškim komunalijama, pooštrenje Kaznenog zakonika za mafijaštvo, krivotvorinu zaključnog računa i autorecikliranje novca, te još neke - ostavljene su mahom za Zakon o stabilnosti s državnim proračunom, ujesen.
Prije konferencije Renzi je priredio mali show, dovevši u atrij Palače Chigi sladoledara i pozirajući s “kvalitetnim talijanskim sladoledom”, što je trebao biti ironičan odgovor na naslovnu stranicu evropskog izdanja The Economista koja je prikazala EU kao krhku papirnu barku od eura, iz koje Draghi uzalud izbacuje vodu kantom, dok Merkel i Hollande ponosno čekaju topljenje na pramcu, a Renzi iza njih drži sladoled, valjda kao erotski simbol.
Među “oslobođenim” pothvatima su brze željezničke pruge Napulj-Bari (4,1 G eura već izdvojeni od ukupno 6,7) i Palermo-Messina-Catania (5,2 G eura), koje ovako mogu poći u izgradnju 2015, a ne 2017, pet aerodroma koji se moderniziraju (Malpensa, Fiumicino, Firenza, Genova i Salerno), ukupno 4,6 G eura itd. Italija ima tik da postroži i komplicira evropske propise, ocijenio je Renzi. Što je dobro za EU, dobro je i za Italiju, smatra on, referirajući se na gomilu propisa koji usporavaju investicije, po čemu je u EU od Italije gora jedino Hrvatska.
Da bi ubrzao sudovanje prepolovio je trajanje sudskih ferija (dosad 45 dana), rastave braka prebacio je sa sudova bilježnicima, ali još je važnije da je uveo mirovanje zastare u žalbenom i kasacijskom postupku, čime je izbio tlo pokušajima da se otezanjem prispije do zastare.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....