KAOS NA ISTOKU

Amerikanci uzbunili saveznike u Europi: ‘Sprema se invazija na Ukrajinu, imamo i dokaze‘

I slutnja geopolitičke krize ruši financijska tržišta. Stanje u petak ujutro sugerira da takva kriza ne prijeti

Ruske vojne snage na Krimu (arhivska fotografija)

 Vadim Savitsky/Afp/Profimedia

Na europskim se burzama u petak ujutro trguje oprezno jer ulagači nisu voljni dodatno riskirati, s obzirom na to da su cijene dionica ovoga tjedna porasle, premda raste zabrinutost zbog visoke inflacije.

“Inflacija je očito rizik koji treba pratiti. No, cijene dionica mogle bi oštro pasti samo ako se pokaže da je Fed sasvim pogriješio u procjenama o inflaciji i ako bude natjeran da rapidno poveća kamatne stope. A to zasad nije izgledno”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities za Reuters.

I slutnja geopolitičke krize ruši financijska tržišta. Stanje u petak ujutro sugerira da takva kriza ne prijeti.

Ali, Bloomberg je u četvrtak objavio tekst s potpuno drukčijom slikom tvrdeći da je SAD proteklih dana uzbunio saveznike u EU zbog prijeteće ruske invazije na Ukrajinu. Američki izvori navode da je Moskva prema ukrajinskoj granici pokrenula vojne kapacitete što predstavlja ugrozu u napregnutoj situaciji zbog migrantske krize na bjeloruskoj granici i problema s opskrbom Europe energijom, primarno plinom.

U Moskvi je nekoliko dana proveo William Burns, direktor CIA-e, gdje je telefonski razgovarao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom (on se boji primati epidemiološki neprovjerene osobe jer se boji moguće zaraze, kao i njegov pajdaš iz Pekinga, Xi Jinping koji još od siječnja prošle godine nije napustio Kinu). Šturi su američki izvori tvrdili da je Burns otišao kako bi poručio Rusiji da ne pokreće vojnu avanturu na istoku Ukrajine.

image
Noel Celis

Moskva je poručila kako je premještanje snaga u okviru granica unutarnje pitanje te odbacila bilo kakve agresivne namjere, istodobno optužujući SAD za provokacije jer šalje borbene brodove u Crno more tik do ruske obale. Ta je informacija utjecala na ruska financijska tržišta pa je rublja pala za 0,5% u odnosu na dolar, a obveznice denominirane u rubljama su porasle pa je suverena, desetogodišnja, dosegla prinos od 8,07%. Reakcije nema na globalnoj razini jer je Rusija, pa, relativno nevažan čimbenik. Osim kad je riječ o žitu, plinu i nafti. Izvoz žita je ograničila pa je to podiglo cijene na svjetskim tržištima, ali nije pomoglo padu cijena u Rusiji.

Putin uživa u situacijama poput sadašnje, kada Bjelorusija izaziva migrantsku krizu na granici s Poljskom i Litvom, a Rusija sve to potpiruje što je gotovo nemoguće dokazati. Ukrajina zbog toga šalje 8500 vojnika na granicu s Bjelorusijom što joj otvara još jednu bojišnicu pa se otvara prostor pobunjenicima iz Donbasa da ostvare neki vojni uspjeh.

Iz te pozicije treba gledati sadašnju situaciju, ruske poteze i američka upozorenja Europi. Svaka strana nastoji maksimizirati interese. A EU je toliko nesložna pa se i dalje ne zna što je njezin interes - sada postoji telefon koji je Kissinger htio zvati da sazna što Europa misli, ali onaj tko bi odgovorio ne bi znao odgovoriti. Tko će Portugal, kad ulazi u predizbornu kampanju koja bi mogla otežati iskorištavanje sredstava iz Fonda za oporavak, natjerati da se pomnije bavi situacijom na istoku Europe? Lisabon više brine stanje u Mozambiku. Tako razmišljaju (bivše) kolonijalne sile.

image

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij

Andy Buchanan

Ultimativni kriterij u ovoj priči svakako može biti Kijev. Serhij Šaptala, načelnik Glavnog stožera ukrajinske vojske, 6. studenog objavljuje da ne zamjećuju gomilanje ruskih trupa uz ukrajinsku granicu i da je stanje pod kontrolom. Poznata analitička tvrtka Janes 8. studenog objavljuje da trupe stižu. Serhij Nikiforov, glasnogovornik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, istog dana obznanjuje kako vlada o tome nema nikakvih informacija. Postoji važna varijabla koja razjašnjava. Ukrajina je kupila turske bespilotne letjelice Bayraktar (barjaktar u hrvatskom, u Brezi Slavka Kolara Marko, Janičin muž, pristaje biti barjaktar iako je ona netom umrla) koje su odigrale presudnu ulogu u prošlogodišnjem ratu Azerbajdžana i Armenije i pomogle Bakuu da pobijedi. Moskva je zbog toga zabrinuta jer se vojna ravnoteža u pobunjenim krajevima Ukrajine naginje u korist Kijeva. Zato joj dobro dođe gužva u Bjelorusiji. Ukrajina ne želi da joj se itko miješa jer je uvjerena da će vojnim pritiskom možda natjerati Rusiju na pregovore sa slabije pozicije pa već koristi barjaktare. Jer, u Kijevu su svjesni da Moskva ne može krenuti u vojnu operaciju protiv Ukrajine, ali se priprema obrana u slučaju da regularne snage potisnu pobunjenike.

SAD, kao i u slučaju Kine ima problem s procjenom moguće ruske reakcije.

Državni tajnik Antony Blinken priznaje da im nisu jasne ruske namjere kad je riječ o Ukrajini. Iako američki i ruski vojni vrh redovito komunicira, krajem rujna su u Helsinkiju razgovarali načelnici oružanih snaga, američki Mark Milley i ruski Valerij Gerasimov.

image

Antony Blinken

Leah Millis

Postoji i tumačenje da SAD iskorištava situaciju kako bi odgodio odobrenje za puštanje u rad plinovoda Sjeverni tok 2. Kojem se protive američki saveznici u Istočnoj Europi i Ukrajina. Ne i Bjelorusija jer sluša Moskvu. Rusija, u tom tumačenju, nastoji postići suprotno, što brže puštanje u rad plinovoda ispod Baltika.

I još jedna važna varijabla. Ekonomska situacija u Rusiji se ne poboljšava. Cijena prehrambenih proizvoda se u listopadu popela na rekordnu razinu na kojoj nije bila od srpnja 2011. godine. Porast je 3% u odnosu na rujan, a 12% na godišnjoj razini, voće, povrće i jaja za 25%. Izgledi su loši, Središnja banka Rusije najavljuje da će cijene hrane rasti i početkom sljedeće godine. To je vrlo ozbiljna prijetnja u okolnostima kad inflacija i dalje raste - u listopadu se na godišnjoj razini popela na 8,1% - a plaće ju ne prate jer ekonomski rast pada: u srpnju se procjenjivalo da će biti 4,7%, a u rujnu 3,4%. Što je utabana staza prema stagflaciji.

Konačno, Putin je kancelarki Angeli Merkel u četvrtak poručio da pojačane aktivnosti SAD-a i nekih NATO članica u Crnom moru izazivaju nestabilnost. A dok su NATO brodovi ondje, Moskva neće u bilo kakvu avanturu.

Iako nitko ne očekuje rat već koristi priče o zveckanju oružjem kako bi ostvarili interese, u takvim situacijama uvijek postoji prijetnja da stvari izmaknu kontroli. Atentat na nadvojvodu u Sarajevu nije bio razlog, ali je otvorio povode za rat. Koji je počeo na Balkanu, ali ne zbog Balkana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 06:10