Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa želi da se u sklopu pregovora o završetku rata u Ukrajini razgovara i o budućnosti europske sigurnosti. Riječ je o jednom od glavnih zahtjeva Rusije, koja već godinama traži da NATO ograniči svoju prisutnost u istočnoj Europi. Takav američki pristup zabrinuo je europske države, koje strahuju da bi Rusija mogla dobiti veći utjecaj na njihove sigurnosne i obrambene odluke, piše Wall Street Journal.
Američki dužnosnici uoči pregovora u Abu Dhabiju, na kojima sudjeluju predstavnici SAD-a, Rusije, Ukrajine i europskih zemalja, poručili su da se o prekidu vatre u Ukrajini treba razgovarati istodobno s pitanjem buduće sigurnosti Europe.
Europske države, međutim, strahuju da Rusija zapravo želi ponovno uspostaviti utjecaj nad svojim susjedima i dobiti mogućnost odlučivanja o njihovoj obrambenoj politici. To bi značilo veliku promjenu u Europi, u kojoj nakon Hladnog rata svaka država ima pravo sama odlučiti kojim će se savezima pridružiti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin već godinama traži ograničavanje vojne prisutnosti Zapada u Europi. Krajem 2021. godine, neposredno prije napada na Ukrajinu, Moskva je zahtijevala da NATO povuče svoje snage iz dijela istočnoeuropskih država, da prestane primati nove članice te da SAD ukloni svoje nuklearno oružje iz Europe.
Washington i NATO tada su odbili te zahtjeve. Putin, međutim, i dalje tvrdi da se rat u Ukrajini ne može završiti bez rješavanja njegovih uzroka, među kojima posebno ističe širenje NATO-a.
Europski dužnosnici sada strahuju da bi Rusija kroz mirovne pregovore mogla dobiti ono što ranije nije uspjela postići.
Trump želi veliki dogovor s Rusijom
Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner već mjesecima pokušavaju dogovoriti završetak rata. No, pregovori zasad nisu donijeli rezultate jer Putin ne odustaje od svojih zahtjeva, dok Ukrajina odbija pristati na ruske uvjete. Trumpova administracija u međuvremenu je ponudila nekoliko ustupaka Moskvi, nadajući se da će tako potaknuti Putina na dogovor.
SAD je ranije tražio od Ukrajine da prepusti Rusiji dijelove teritorija koje ruska vojska nije uspjela osvojiti. Washington je također pritiskao Kijev da prestane napadati ruske rafinerije nafte, dok je Moskvi ponudio mogućnost novih energetskih i gospodarskih sporazuma. Posljednjih tjedana Witkoff i Kushner počeli su zagovarati ideju da se mirovni pregovori prošire na sigurnost cijele Europe. Smatraju da bi takav dogovor imao veće izglede za uspjeh.
Američki dužnosnici tvrde da je rat u Ukrajini pokazao kako postojeći europski sigurnosni sustav ne funkcionira dovoljno dobro.
- Moramo izgraditi nešto novo, nešto što funkcionira u današnjim okolnostima - rekao je jedan američki dužnosnik.
Trump je prošlog tjedna izjavio da želi postići veliki sporazum s Moskvom koji bi mogao obuhvatiti cijelu Europu.
- Bit će to velik, prekrasan sporazum i svi će biti oduševljeni - rekao je američki predsjednik.
Rusija zadovoljna, Europa zabrinuta
Rusija je pozdravila američku ideju da se o europskoj sigurnosti razgovara u sklopu pregovora o Ukrajini.
- Ideja da se najprije definiraju jasni parametri budućeg sigurnosnog poretka, a tek potom pristupi rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba, potpuno je razumna - izjavio je u utorak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Europske države imaju drukčije stajalište. One smatraju da Rusija najprije mora pristati na prekid vatre u Ukrajini, a tek se onda može razgovarati o drugim pitanjima, uključujući ukidanje sankcija i europsku sigurnost. To je naglasila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
- Bilo kakvi ozbiljni razgovori o europskom sigurnosnom poretku mogu se voditi tek nakon što se postigne prekid vatre u Ukrajini - poručila je.
Američki dužnosnici pokušavaju umiriti europske saveznike. Tvrde da NATO i dalje ostaje ključan za obranu Europe te da će svaka država zadržati pravo samostalno odlučivati o svojoj sigurnosti.
Završen prvi dan pregovora Ukrajine i Rusije, procurilo rješenje koje predlaže Trump
Washington također priprema sigurnosna jamstva za Ukrajinu, koja bi bila slična NATO-ovu pravilu prema kojem napad na jednu članicu znači napad na sve. Takav prijedlog još mora odobriti Trump. Andrew Weiss, bivši američki dužnosnik za nacionalnu sigurnost i stručnjak za Rusiju, upozorava da su europske države s razlogom zabrinute.
- Desetljećima je američka politika naglašavala da Rusija treba imati pravo glasa, ali ne i pravo veta kada je riječ o europskoj sigurnosti. Nije čudno što su Ukrajinci i Europljani zabrinuti zbog mogućnosti da se iza njihovih leđa sklapaju dogovori - rekao je Weiss.
Pregovori zasad bez pomaka
Prvi dan pregovora u Abu Dhabiju završio je u utorak nakon približno pet sati razgovora. Već prije sastanka dužnosnici svih strana upozoravali su da ne treba očekivati veliki napredak. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka objavio je da su pregovarači razgovarali o humanitarnim pitanjima, sigurnosnim jamstvima i mogućim koracima za smirivanje sukoba.
- Potrebni su stvarni mehanizmi koji će spriječiti ponovno izbijanje rata - poručio je Zelenski.
Američki dužnosnici objašnjavaju da je glavni cilj sastanka utvrditi oko kojih pitanja još nema dogovora i pripremiti nastavak pregovora. Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da Rusija sastanak smatra svojevrsnim testom kojim želi provjeriti mogu li razgovori uopće donijeti rezultate.
Europski dužnosnici i dalje sumnjaju da Putin stvarno želi završiti rat. Kao razlog navode nastavak snažnih ruskih napada na Ukrajinu i činjenicu da Moskva nije odustala od svojih prvotnih ciljeva.
Ipak, europske države žele sudjelovati u svim razgovorima koji se tiču njihove sigurnosti. Strahuju da bi SAD i Rusija mogli postići dogovor koji bi promijenio sigurnosne odnose u Europi, a da europske zemlje pritom ne bi imale dovoljno utjecaja na njegov sadržaj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....